Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Pesticidi u voćnjaku? Ne hvala.

Prskati ili ne u svom vrtu otrovima? Mislite da time ne možete naštetiti svojoj obitelji ako se držite uputa i karence?


Tokom svog djetinjstva provodila sam jako puno vremena pentrajući se po voćkama u obiteljskom voćnjaku skupa s sestrom. Najviše početkom ljeta, očekujući da dozore prve višnje, jabuke, šljive… Jedne godine moja mama pošpricala je zelene jabuke nekim pesticidom, mislim da je bila u pitanju neka zaštita od bolesti. Kemijska i toksična. I nije bilo prijeko potrebno. I nije računala da su djeca nestrpljiva i da često u toj nestrpljivosti idu jesti i zelene plodove voća. Tako smo sestra i ja nakon tog prskanja – za koje naravno nismo znale – jele plodove jabuke. Kad je majka saznala navečer sa smo jele zelene poprskane plodove jabuka – bila je van sebe. Još i danas se sjećam njenog prestravljenog lica dok nas je panično tjerala da pijemo mlijeko, jer to kao pomaže ukoliko bi došlo do trovanja, i kako nas je gledala i pratila ne bi li vidjela simptome trovanja na nama.
Bile smo na kraju u redu, nije nas trebalo voziti na hitnu. Ali to ne znači da ipak nije bilo štete na organizmu. To je bilo zadnji put da je mama prskala kemijskim sredstvima u voćnjaku. 

Pa sad se zapitajmo – da li nam otrovi stvarno trebaju u obiteljskim voćnjacima? Koliko je zapravo bilo ovakvih situacija po voćnjacima gdje su se djeca otrovala jedući poprskano voće. Da li je vrijedno tog rizika? 

Ljudi su jako neoprezni s pesticidima. Ne koriste zaštitna odjela i maske. Ne shvaćaju pravu opasnost korištenja toksičnih kemijskih sredstava – unatoč upozorenjima na pakiranjima. Tako su i kod nas zabilježene smrti radi trovanja pesticidima – a radi neopreznog rukovanja i prskanja. Rođak prijatelja mog muža je pred desetak godina prskao navečer svoj voćnjak bez maske i zaštitnog odjela. Prilikom prskanja doletjela mu je kapljica sredstva u usta. Navečer mu je pozlilo i nije potražio liječničku pomoć već otišao spavati, iduće jutro bio je mrtav. Jeza me prolazi dok vidim susjede kako prskaju voćke na proljeće, a bez ikakve zaštite i maske.

U izvješću UN-a od 24. siječnja navodi se kako diljem svijeta prosječno 200.000 ljudi godišnje umire zbog toksične izloženosti pesticidima. Ističe se kako pesticidi imaju katastrofalne učinke po ljudsko zdravlje i okoliš, a pri tome nisu učinkovita pomoć u sprječavanju gladi u svijetu (VIŠE). Ostala većina jede hranu s ostacima pesticida u hrani, koji dugoročno uništavaju zdravlje ljudi.

Ljudi često panično prskaju na pojavu par uši, mušica ili malih promjena na lišću. Ili ne daj bože da zreli plodovi budu imali točkice po sebi – kao ove moje marelice. Tako je jedan mužev prijatelj s posla objašnjavao mom mužu dok je donio na posao naše krasne ljetne jabuke – „Vidiš, da si prskao, sad ne bi imao ove točke po kori“. Mislim stvarno – zar je bitnije ne imati točkice na plodovima od zdravlja i jesti domaće voće s ostacima pesticida? Često ljudi ne shvaćaju da to kiše ne ispiru tamo negdje u Nigdjezemsku i da ostaci pesticida ostaju u voću – dakle da si sami truju hranu koju jedu. Nešto što ima naziv "zaštitno sredstvo" ima i svoju drugu, toksičnu stranu.

16062017 2  01092010 jabuka

Zato u mom biovrtu ne dolazi u obzir nikakva kemija. Što naraste – to jedemo. A uvijek naraste puno i uz dobre biološke metode. I još nešto – moje dijete koje je često sa mnom u vrtu također može prskati voćke sa mnom, bez rukavica, bez maski i bez karence – jer ako prskamo – to je onda samo biljnim čajevima i čajem od neema, mlijekom, soda bikarbonom ili pripravkom od češnjaka. Ne moram ga tjerati iz voćnjaka dok prskam niti mu braniti igru na poprskanim voćkama. Ne moramo misliti na nikakvu karencu, već plodove jesti bilo kad neovisno o prskanju.
Pred nekoliko dana on je prskao mlijekom maline koje je napala gljivična bolest - mirne duše sam mu dala prskalicu u ruke dok je želio probati. Nemojte ovo ni u ludilu pokušavati s kemijskim "zaštitnim" sredstvima.

20062017 8  20062017 9

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja