Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Završava 2016 – međunarodna godina mahunarki

O 2016 godini kao međunarodnoj godini mahunarki

 

68. Opća skupština UN-a proglasila je 2016 Međunarodnom godinom mahunarki. Cilj ove godine koja polako završava bio je ojačati svijest javnosti o prehrambenim prednostima mahunarki kao dio održive proizvodnje hrane usmjerene prema sigurnosti hrane i hranjivosti.
Mahunarke dobivaju sve više pozornosti na globalnoj razini. One su izuzetno korisne biljke i za okoliš i za čovjeka, doprinose poboljšavanju plodnosti tla i usporavanju klimatskih promjena, a radi svoje nutritivne vrijednosti savršeno su sredstvo za borbu protiv pothranjenosti.
Iako su dugo bile na glasu kao sirotinjska hrana i unatoč činjenici da mnoge mahunarke nadimaju te izazivaju vjetrove, sve je jasnije da su vrlo korisne i hranjive te da bi ih trebali više konzumirati. Mahunarke kao što su leća, grah, grašak i slanutak su važni dio opće košarice prehrambenih proizvoda. Mahunarke su vitalni izvor biljnih proteina, dijetalnih vlakana, vitamina, minerala i aminokiselina i dio su zdrave prehrane za rješavanje pretilosti, kao i sprečavanje te kontrolu kroničnih bolesti poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i raka. Upravo su mahunarke rješenje i za bolesti pretilosti razvijenog svijeta, kao i problema pothranjenosti nerazvijenog svijeta. Također su važan izvor biljne bjelančevine za životinje.

12072016 mahune  23072016 metarska vigna 1


Mahunarke su vrlo jednostavne za uzgoj, a osnovne vrste koje se uzgajaju u našim krajevima su: visoki i niski grah, visoke i niske mahune, grašak i bob. Iako se kod nas manje uzgajaju, na svjetskoj razini vrlo veliku ulogu imaju i leća i slanutak.
Grašak i bob sijemo već u veljači i ožujku te bolje uspijevaju u malo hladnijem dijelu vrtlarske sezone, dok grah i mahune sijemo tek dok zatopli i prestane opasnost od mrazeva, većinom je to krajem travnja i tokom svibnja.

Mahunarke vrlo jednostavno spremamo za kasniju upotrebu:
- spremamo suho zrno koje treba prije skladištenja samo zamrznuti na nekoliko dana radi grahovog žiška,
- ili zamrzavamo svježe pobrane mahune, mlada zrna graha, boba i graška

Osim toga, mahunarke u simbiozi s korisnim bakterijama vraćaju dušik u tlo popravljajući svojstva koja mogu pridonijeti povećanju plodnosti tla i imaju pozitivan utjecaj na okoliš. Stoga ih je vrlo važno koristiti u plodoredu u poljoprivrednoj proizvodnji.

Upravo ove međunarodne godine mahunarki imala sam u biovrtu jednu od najboljih sezona graha i mahuna, te sam uspjela uspješno razmnožiti brojne vrste. Naime, nisu sve godine tako uspješne. Ponekad se dogode velike suše i rani jesenski mrazevi pa je urod graha i mahuna jako mali te ponekih godine ne uspijem niti skupiti sjeme od svih vrsti.
Ove godine nije bilo velikih suša i vrućina, tokom sezone palo je dovoljno kiše i sve su visoke vrste graha uspjele na vrijeme dozoriti. Kako sam posijala jako puno raznih vrsti, i svog sjemenja i raznih vrsti koje sam dobila s svih strana države na razmnožavanje, a sve je dakle odlično rodilo, na jesen sam imala osjećaj da ništa drugo ne radim nego berem, čistim i sušim grah :D Ali trud se je isplatio i osigurano je dovoljno raznih vrsti mahunarki i za prehranu tokom cijele godine, ali i dio za sjeme za održavanje i razmnožavanje tokom idućih godina. Veseli me ova raznolikost i bogatstvo raznih vrsti graha i mahuna koju sam uspjela prikupiti tokom godina vrtlarenja.

mahunarke 3

Jedan manji dio viška sjemenja iz biovrta možete potražiti u ponudi viškova sjemenja iz biovrta OVDJE. Kako održavam sjeme puno različitih vrsti, ništa ne uzgajam u većim količinama i ne uzgajam sve svake godine, pa tako sjeme možete nabaviti određenih godina u ograničenim količinama, dovoljnim za daljnje razmnožavanje u vašim vrtovima.
Također, ukoliko i sami održavate starinske vrste mahunarki u svom vrtu, javite mi se za razmjenu sjemenja na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja