Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Pratim Vašu stranicu već par godina, ima jako puno korisnih i praktičnih savjeta. To što radite je izvanredno, Vaš vrt je prava inspiracija.
Tanja L., 08.02.2018.


Pratim Vaše objave i jako sam zahvalna što još uvijek postoje ljudi koji se trude očuvati našu biobaštinu.. na kraju krajeva stara poslovica kaže da smo ono što jedemo :) a zahvaljujući pojedincima kao što ste Vi jedemo domaće i onako kako su to jeli naši stari.
Helena P., 08.02.2018.

 

Rado i često posjećujem Vašu stranicu. Kao početnica, puno sam naučila i bila ponosna na plodove svog rada koje sam, uz vaše savjete, prvi puta uzgojila, i to na prirodan način.
Hvala Vam što nesebično dijelite svoje iskustvo i znanje!
Marija Đ., 14.01.2018.

 

Hvala vam za savjete, ja ove godine prvi put pravim vrt i sadim povrće, da nisam našla vašu stranicu i pročitala sve sto piše teško bi se usudila,ali ovdje je sve tako dobro opisano i napisano da ne moze da ne uspije. Nastavite tako dalje  ❤️ 
 Melisa F. 12.01.2018.

 

Zahvaljujem Vam na obilju informacija u ovoj godini i ljubavi za sve nas za koje to radite.
Ne poznajem Vas osobno, ali iz vaših riječi mogu iščitati da ste draga, topla i ugodna osoba. Uostalom, da niste takvi, ne biste s toliko ljubavi radili ovaj „posao“. Pišem posao pod navodnicima jer mislim da je to za Vas više od posla, Vaš život.
Osobno mislim da je jedini pravi način na koji se danas može živjeti, život sa prirodom. Relativno malo traži, a daje beskrajno puno. Sve je u njoj posloženo od pamtivijeka na najbolji mogući način, na nama je da u tome uživamo i ne uništavamo.
Upravo to radite Vi. Nama koji nismo baš „doma“ u tome dajete pregršt informacija i uputa kako to ostvariti.
Đurđa R., 12/2017

 

Vasa stranica biovrt mi je jako puno pomogla s nizom korisnih informacija. Meni je ovo prva godina vrtlarenja i vecinu znanja sam stekla s vase stranice :-).
Sanja M., 14.11.2017.

 

Vaše stranice pratim od nedavno i proučavam sadržaj budući da sam početnik u uzgoju povrća i cvijeća a počinjem i s voćkama uskoro.

Oduševljena sam vašim radom, posebno u očuvanju starih sorti i zdravim uzgojem, kao i ljepoti prezentiranog. Sve je vrlo jasno i lijepo napisano da se može razumjeti. Posebno je zadovoljstvo o tome čitati jer se vidi da je sve proživljeno, tako da vama vjerujem.
Verica P., 28.09.2017.

 

Slušali smo vas dok ste gostovali na radio Ivaniću i jako ste nas sve ukućane dojmili, znanjem i simpatičnošću, pa sam tako pronašla i vašu stranicu i udrugu koju sada redovito pratimo!

Puno uspjeha u daljnjem radu! :)
Ana V., 07.04.2017.

 

Relativno sam nova u svemu ovome, ali redovito čitam Vašu stranicu i skupljam savjete, zbog Vas sam počela skupljati svoje sjeme, pronalazim stare sorte povrća i općenito otkrili ste mi cijeli novi svijet! Hvala Vam :)
Mirna D., 11.03.2017.

Pratim rad Vaše udruge već duži niz godina i od velike su mi pomoći svi Vaši savjeti i dnevnici vrtlarenja.
Hvala Vam na velikom nadahnuću, podizanju svijesti i puno puno uspjeha u daljnjem radu.
Prisustvovala sam Vašem predavanju u Ivanić Gradu i bila mi je neizmjerna čast i zadovoljstvo upoznati vas osobno.
Sad Vas još više volim i zahvaljujem nebesima što postojite i radite ovako divne stvari☺
Veliki vrtlarski pozdrav!
Martina V., 10.03.2017.

Hvala Vam na predivnoj stranici koja me potakla na malčiranje vrta
i gledanje povrća i cvijeća s nekog drugog kuta!
Stranica "Biovrt" Vam jednostavno zrači svom Vašom energijom i entuzijazmom!
Hvala Vam što nesebično dijelite znanje skupljano godinama...
Željka P., 06.02.2017.

 

Meni je drago sta sam vas pronasla, pratim vaš rad i grupu na FB stalno, puno sam naučila, i svakodnevno skoro nesto novo naucim! Sad se veselim novoj sezoni da vidim sta ce biti kad primjenim neke nove spoznaje :))
Tanja O., 05.02.2017.

Hvala Vam za sav trud da što više ljudi sazna za dobrobiti uzgajanja vlastite hrane i brige o zaštiti okoliša.
Barica V., 26.01.2017.

Draga Silvija!!
Pratim Vaš rad i objave i zahvaljujem Bogu što postoje takvi mladi ljudi..
U poodmaklim sam godinama i s veseljem pokušavam primijeniti lakše metode bavljenja vrtom i sretna sam jer uz neka fulanja ima puno boljih i lakših stvari..
Vrt mi je prekriven slamom, lišće kupim svuda, pa čak i vučem iz parka.. I najzanimljivije od svega je to da me susjedi gledaju u čudu svake godine jer ne štijam, a onda još veće čudo, da iz tog malenog vrta povrća ko u priči.. ima puno ljubavi i truda, ali nema teškog kopanja.. I moram Vam reći da sam pratila u početku Korneliju i onda u potragu za svim ljubiteljima prirode i vrta...
Mnogo sam naučila od Vas i Vama sličnim..Hvalaaa!!!☺
Đurđica K., 02.01.2017.

 

Pratim vaše tekstove i oduševljena sam načinom na koji nam prenosite znanja koja su nažalost pod najezdom "supermarketa" i uvozom voća i povrća zaboravljena i još od svega je najgore što naša djeca uopće ne znaju gdje i kako se uzgaja hrana koju jedemo.

Istodobno sam žalosna jer sam kao vremešna žena odavno "zaboravila" kako su moje bake i mama vrtlarile i pripremale hranu u vlastitome domu i sretna što sam da vikao veoma mlada osoba nanovo otkrivate i prepoznajete mnoge davno zaboravljene vještine i znanja koja su u ovom osobito teškom vremenu naprosto nasilnomladim generacijama izbrisana iz sjećanja.

Rođena sam u podravsom selu i tu sam živjela do svojeg odlaska na fakultet i nažalost iako mi je nedostajala priroda i način života na selu utopila sam se u želji da učim i radim nešto posve drugačije, da bi me nakon pola stoljeća pitanje njastarije unuke "baka., a kako se to dobije brašnou mlinu" suočilo sa stvarnošću. Posegnula sam za filmom "Družba Pere Kvržice" da bi svojim unučićima ispričala priču o pretvorbi zrnja pšenice u brašno, a zatim sam nadogradila priču događajima iz sjećanja navlastitodjetinjstvo.

Svaka je biljka imala nekada svoju namjenu i tek sada otkrivamzašto su gredice luka moje bake bile uvijek "ovjenčane " uokolo zelenom salatom te zašto je po sredini gredice luka morao biti posijanred mrkve i još mnogo toga što danas zovemo dobrim i lošim susjedima.

Bake su naprosto to znale. Sjećam se kako su brižno pospremale vlastito sjemenje i sve tako dok jednom nije došao sjemenski krumpir iz Amerike i bio podjeljen seljacima zajedno sa "zlaticom",a samomalo iza toga stigla nam je i nova sjemenska pšenica "Campastora" koja je udvostručila prihode i dodatno nam na njive donijela razna kemijska čuda. Od tada reklame i nasilne kampanje o čudotvornim "otrovima" koje nazivamo lijepim imenom "sredstva za zaštitu bilja" učinila su to što su učinila.Sela su stara, a njive puste bez ljudi, a po nepreglednim prostranstvima tu i tamo se prošetavaju ogromni strojevi koji se ne uklapaju u sliku i idilu sela u kojemu sam odrastala.

Sa njiva u malim domaćinskim gospodrstvima nestale su mnoge kulture kojih se jako dobro sjećam kao na primjer. proso, heljda, lan, konoplja, sirak, bijela repa, mak. i još mnogo toga, a nažalost povrće čak i iz daleke Kine nalazimo na štandovima posvuda okolo nas. Žalosno je da se ne isplati sijati i raditi jer je samoza sjemei nezaobilazna zaštitna sredstva potrebno izdvojiti više novaca nego može i sama kultura donijeti. Vjerujem da se ovakav ovisnički odnos može danas već danas promijeniti i to samo ako mi to želimo. Dovoljno je reči i slijediti "Živijeti u skladu sa prirodom".

Mogla bih nabrajati do sutradan, ali valjda moramo učiti kroz vlastito iskustvo da bismo odabrali ono što na nas djeluje blagotvorno.

Veseli me sve ovo što radite i nastojim svima kada se vraćam u svoje selo prenjeti davno izgubljena znanja na posredan način i kroz priče, pa kod toganerijetko upućujem na vaše prelijepe članke uljepšane šarenilom slika iz neposredne prirode i na taj način oživjeti stara znanja i vještine naših predaka koje smo olako izgubili.

Šaljem vam tople pozdrave sa željom da i dalje živite u skladu sa sobom i prirodom u obilju ljubavi i radosti, Marija Špoljar

 


 

Malo sam pogledao i pročitao vašu stranicu Biovrt ...

Ja se bavim poljoprivredom (oko 25 rali zemlje ) i stočarstvom (40 komada stoke ) ... mama sadi vrt, a ja ga obradjujem, špricam itd ...

Vezano bas za ovaj vas bio vrt - znao sam prijasnjih godina eksperimentirati jer ostane flanaca pa mi ih je steta bacit ....uglavnom sta mi padne na pamet u dvorištu kod mlade marelice stavio sam dva flanca rajčice i to se je primilo bez problema i bez obrade zemlje ... napravio sam rupicu prstom i zagrnuo ih u zemlju tik do marelice, a marelica je služila kasnije kao šiljak da se paradajz zaveže za nju ... znao sam i koštice bundeve popikat na razna mjesta u voćnjaku i ona se je kasnije sama vukla prema suncu ...

Prije dvije godine sam božićnu pšenicu (koja je bila zasadjena u kuci u posudi ) početkom siječnja odnesao u vrt i presadio, ali ne onak u hrpi kak je bila u posudi, već sam ju razdvojio u jedan red metar duzine i to se je primilo bez problema i na ljeto sazrijalo ...

Zanimljivo je kak se priroda bori protiv svih tih hibrida, cjepova grozdja, i sveg tog voća što je čovjek stvorio križanjem i cijepljenjem... bez špricanja to ne moze opstati...

Imao sam u šumi divlju trešnju (kao drvo je skupocjena ) narasla je u visinu ostalog drveca i promjera stabla 50 cm ... i nikad nije špricana ni ništa ... isto tako i divlje jabuke i kruške koje same niknu u prirodi ...u prirodi nema herbicida, pesticida, a ni antibiotika ...

...bas kao i oni skakvci koji se znadu razmnožiti do abnormalnih razmjera i dok popasu svu travu uginu od gladi, a iduce godine opet trava naraste ...

tako slično će s dogoditi i sa ljudima dok se razmnože i sve unište ... priroda je neuništiva i ona sama uspostaviti će opet ravnotežu na ovom planetu ....

 

pozdrav Željko P.

 

 

 

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja