Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Kako razlikovati medvjeđi luk, mrazovac i đurđice

Detaljan opis kako razlikovati medvjeđi luk, mrazovac i đurđice

Svako proljeće je jedna od aktualnih tema kako razlikovati medvjeđi luk od ostalih sličnih i potencijalno opasnih biljaka. Medvjeđi luk (lat. Allium ursinum) je divlje samoniklo povrće iz obitelji lukova (Alliaceae), srodnik luka i češnjaka, mnogi ga beru u šumama i pripremaju u raznim jelima. Narodni nazivi za medvjeđi luk su crijemuš, sremuš, srijemuš, divlji luk, šumski luk....

Međutim, u vrijeme vegetacije medvjeđeg luka, a na istim staništima mogu se pronaći i đurđice, mrazovci, čemerika...a koji su opasni za zdravlje. Stoga je kod ove biljke od velike važnosti da ste 100% sigurni što berete, kako ne bi nehotice otrovali i sebe i svoju obitelj - posljedice krive identifikacije dakle mogu biti kobne - pa čak i smrt. Nažalost, često se dogodi da neiskusni ili nedovoljno pažljivi berači zamijene biljke i usljed konzumacije mrazovca dolazi do teških posljedica trovanja alkaloidom kolhicinom koji se nalazi u mrazovcu. Đurđice također sadrže potencijalno opasne srčane glikozide koji mogu u većim količinama zaustaviti rad srca.

U svom biovrtu uzgajam medvjeđi luk, mrazovac i đurđice, pa evo osnovnih smjernica kako točno prepoznati biljke.

Fotografiju ispod slobodno dijelite na društvenim mrežama, pomognite i drugima :)

Mrazovac lat. Colchicum autumnale - njegovi listovi tvore tamnozelenu lisnatu rozeta od trenutka dok niče, a to je krajem veljače/početkom ožujka. Rozeta se sastoji od listova povezanih ukrug – barem 3-4 lista povezano skupa. Na proljeće, krajem travnja i početkom svibnja u sredini se mogu vidjeti naznake sjemenih čahura. Mrazovac ne cvate na proljeće - nego na jesen. Radi toga je prilično neobična biljka, jer većina biljaka i cvate i ide u sjeme iste sezone. Međutim mrazovac cvate na jesen i tada se pojavljuju samo cvjetovi, dok se na proljeće pojavljuje lisnata rozeta i sjemene čahure na sredini.

Ako ga probate iskopati, naći ćete tamnu nepravilnu lukovicu.

Crtež izvor: Wikipedia

    

Medvjeđi luk- lat. Allium ursinum – niče krajem veljače/početkom ožujka, svaki list pojedinačno ali većinom u skupinama (na okupu više listova). Listovi su malo svjetlije nijansa zelene, mekani listovi, raste u skupini i okolo se vide i mali listići biljaka naknadno niknulih iz sjemenja. Svaki list raste zasebno - nisu povezani u lisnatu rozetu. Dok se otkine i izgnječi ima intenzivan miris sličan češnjaku. Lukovice su bijele boje, izdužene. U drugoj polovici travnja pojavljuju se okrugli pupoljci, i nakon toga bijeli cvjetovi karakterističnog izgleda za obitelj lukova. Miris biljke je jako sličan mirisu češnjaka, pogotovo se jako osjeti ako protrljate biljku.

Crtež izvor: Wikipedia

    

Đurđice lat. Convallaria majalis – svaki list raste zasebno, niče kasnije, tek krajem ožujka/početkom travnja. Već dok su slabo razvijeni listovi već se vide i pupoljci sastrane. Ne cvatu sve biljke. Prolista u drugoj polovici travnja, listovi su čvršći od listova medvjeđeg luka. Ne rastu toliko gusto u skupinama kao medvjeđi luk nego ravnomjerno udaljeni jedno od drugog. Širi se rizomatskim korijenjem - dok ju iskopate naići ćete na bijele duge rizome kojim se vodoravno širi. Dok prolista su listovi dosta slični listu medvjeđeg luka, ali dakle obratite pažnju i na miris, čvrstoću lista, način rasta i cvjetove - razlika je očigledna.

Crtež izvor: Wikipedia

    

Ovako je ovog proljeća izgledalo u mom biovrtu:

14.03.2015. 

1. Medvjeđi luk - pojedinačni "odmotani" listovi         2. Mrazovac - lisnata rozeta od 3-4 lista

    

12.04.2015.

1. Medvjeđi luk - jasne skupine listova i mladi oko njih 2. Mrazovac - lisnata tamnija rozeta od 3-4 lista

    

Za to vrijeme đurđice su se tek pojavile - dok niču su skupa "zamotane" i vidljivi je odmah i pupoljak. One se tek sredinom travnja počinji "odmatati" u listove, a oko sv. Jurjeva (đurđevdan, 23.04.) počinju polako i cvjetati.

List je sličan listu medvjeđeg luka, ali ako dobro pogledate, vidite i da osim početne "zamotanosti" lista, možete ih razlikovati i po tome što medvjeđi luk raste u skupinama, dok su đurđice više na šire ravnomjerno raspoređene, kako se šire rizomima na sve strane. Naravno, tu je i miris mevjeđeg luka, i korijenje đurđice koje nije lukovica već rizom.

1. đurđice 12.04.2015.                                                 2. đurđice 23.04.2015.

    

Medvjeđi luk također počinje cvjetati u drugoj polovici travnja - pojavljuju se pupoljci i kasnije bijeli cvjetovi.

Foto: pupoljci i cvijet medvjeđeg luka, druga polovica travnja

    

Mrazovac neće cvasti na proljeće. Na sredini lisnate rozete u drugoj polovici travnja vidljive su sjemene čahure, koje se kasnije suše i iz njih rasipa zrelo sjeme.

Foto: sjemene čahure mrazovca - nastaju i dozrijevaju tokom svibnja i lipnja

    

Za točnu identifikaciju preporučam pratiti izgled i razvoj biljke kroz jedno duže vrijeme. Dakle pratite i izgled lista, način rasta, izgled cvijeta, izgled lukovice... Tako ćete biti sigurniji da berete dobru biljku.

Mnogi navode da je najbolje ravnati se po njuhu jer medvjeđi luk jako miriši po češnjaku. Međutim, jednom dok protrljate ruke medvjeđim lukom - sve će vam mirisati po tome, pa tada više ne možete tako napraviti točnu identifikaciju. Prijašnjih godina su nažalost stradali i iskusni ljudi, dakle uvijek s ovime treba biti oprezan.

Moj  savjet je da nikada ne berete ono za što niste 100% sigurni o čemu se radi. Najbolje je da medvjeđi luk uzgojite sami, pa ćete tako biti sigurni u ono što berete (naravno, uz uvjet da nećete mrazovac i đurđice posaditi pokraj)

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja