Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Njega presadnica – uvjeti, bolesti i nametnici

U trećem tekstu o uzgoju presadnica saznajte sve o uvjetima za uzgoj, te upoznajte najčešće bolesti i nametnike

 

Nakon što su nam niknule sadnice koje uzgajamo za presadnice kasnije na vrtu, najbitnije stvari o kojima moramo voditi brigu su da imaju dovoljno svjetla, optimalnu temperaturu i trebamo paziti na količinu zalijevanja.

BITNI UVJETI ZA UZGOJ PRESADNICA

Vrlo je bitno da presadnice rastu na dovoljno svjetla. Ako to radimo u kućnim uvjetima, prozorska daska će sasvim dobro poslužiti svrsi. Ukoliko nemaju dovoljno svjetla, presadnice se često jako izduže i tako postanu slabije i neotporne, a to nikako ne želimo. Ako se jako naginju prema svjetlu, okrećite ih malo pomalo da se izravnaju, ali i razmislite o mjestu gdje će imati više svjetla. U rano proljeće kada ionako nema dovoljno svjetla, najidealnije za uzgoj presadnica je južni prozor s više sunčeve svjetlosti. Na fotografiji ispod možete vidjeti razliku u rastu presadnica: manje i crvenkastije su one koje su bile na južnom prozoru, a veće zelenkastije su bile na sjevernom prozoru. Na sjevernom prozoru su se malo previše izdužile i za početak sam ih premjestila na južni prozor. Kako su bile i pregusto posijane, trebala sam ih i rasaditi u zasebne posudice. A osim toga – manje presadnice su preko tjedan dana starije presadnice od većih presadnica – različiti uvjeti utjecali su na različiti razvoj presadnica. Nije nam cilj da biljka čim prije naraste u visinu jer to često oslabi presadnicu, nama treba jaka i zdrava otporna presadnica. Ako i ne raste brzo, to ne znači da se ona ne razvija, moguće da u tom razdoblju više razvija korijenje, biti će vremena za rast :)

presadnica 1

 

Optimalna temperatura za sjetvu i uzgoj presadnica je 18-20 stupnja, ali i manje, od 16-18 će biti sasvim ok. Ako je previsoka temperatura, presadnice će opet bujnije rasti i postati slabije, a to ne želimo. Kad počnu prebujno rasti, uobičajeni je savjet staviti ih na malo hladnije (i svjetlije). Na fotografiji iznad je vidljiva i razlika u temperaturi: veće presadnice su bile osim na manje sunca i na toplijem.
Treća bitna stvar kod uzgoje presadnica je količina vlage. Uvijek je bolje da je supstrat u kojem rastu presadnice suši, nego prevlažni. Previše vlage pogoduje razvoju štetnih zemljišnih gljivica i razvoju nametnika. Stoga zalijevajte tek dok se gornji sloj supstrata malo prosuši, nemojte održavati stalno supstrat previše vlažnim.

NAMETNICI I BOLESTI

Uslijed previše vlage, često u takvim uvjetima biljčice napadaju zemljišne štetne gljivice. To se naziva crna noga sadnica, padavičastost (Phoma lingam). One uzrokuju polijeganje mladih sadnica – biljčice se naglo sužavaju pri osnovi stabljike i polijegaju, uvenu te odumiru. Ova se bolest uglavnom pojavljuje na mladim biljčicama tijekom sijanja u zatvorenim i nedovoljno prozračnim prostorima, te kod preguste sadnje i kod stalno vlažnog supstrata.
Ukoliko vam se dogodi padavičastost, ona uobičajeno počinje u jednom dijelu teglice i ne posvud, nego se polako širi na ostatak. Stoga je bitno povaditi sve zdrave presadnice, lagano korijenje isprati pod mlakom vodom i posaditi u novi supstrat. Posadite tada presadnice malo dublje u supstrat. Također je i bitno da prije same sjetve dobro operete posude u koje sijete, kako bi ukloniti moguće ostatke gljivica na teglama. I naravno, pazite da nije supstrat previše vlažan.

Fotografija: padavičastost presadnica: sužena stabljika pri bazi biljke koju su napale gljivice, takve biljčice se jednostavno polegnu

presadnice 8


Na presadnicama se znaju pojaviti i “bijele mušice”. To su štitasti moljci koji isisavaju biljne sokove na poleđini listova i tako uništavaju mlade biljke. Čim je biljčica izduženija i slabija, to će je ti moljci više napadati.

Fotografije: štitasti moljac isisava biljne sokove na poleđini listova

stitasti moljac


U sobnim uvjetima česte su i šampinjonske mušice, čije su ličinke mali bijeli «crvići» u zemlji koji uništavaju korijenje mladih presadnica. Njima također pogoduje vlažniji supstrat i prva “crta obrane” je održavati gornji sloj supstrata sušim. Također, ako primijetite te “crviće” u supstratu, presadite sve u novi supstrat, uz lagano ispiranje korijenje mlakom vodom.

Od sredstava protiv nametnika, svakako preporučam nemojte koristiti kemijska sredstva, postoje i dobra prirodna sredstva. Jedno takvo se može naći posvud u prodaji, na bazi prirodnog pirertina (tako ga tražite u dućanima i većinom ga imaju u prodaji pod raznim nazivima). Odlična stvar kod ovakvog sredstva je što se razgradi na sunčevoj svjetlosti za 4 sata nakon primjene. Možda nije toliko brzo i učinkovito kao kemija, ali djeluje. Primijenite ga u rasponu od nekoliko tura po nekoliko dana, da bi se riješili i ličinki tj. novih nametnika koji se kasnije izlegu iz jajašca. Ovakvo sredstvo često se dobiva iz ekstrakta cvjetova dalmatinskog buhača, pa ga dakle i sami možete napraviti ukoliko uzgojite dalmatinski buhač. Ali ovo nije jedina biljka koje je učinkoviti prirodni insekticid. Jedan od učinkovitih prirodnih insekticida je i biljka duhan. Listovi duhana sadrže nikotin, koji je otrovan i odličan kao prirodni insekticid. Možete napraviti otopinu za prskanje od cigarete, ali još bolje, nabavite si divlji duhan – šamanski duhan, nicotiniana rustica. Ta vrsta duhana ima čak i do 9 % udjela nikotina, dok nicotinana tabaccum (duhan za pušenje) ima samo 1-3%, a koristiti se može i svježa biljka, ali i sušena.

 

Uzgoj presadnica uvijek je zanimljiv. Imam svakakva iskustva… nekad sve tako super raste i napreduje, nekad se pojave gore spomenuti problemi… ali sve je to normalno, samo ih treba znati prepoznati i reagirati na pravilan način. I dakle naglašavam, najbitniji su dobri uvjeti, jer jače i zdravije presadnice koje ne rastu prebrzo i ne izdužuju se otpornije su i na bolesti i na nametnike.

I nismo još gotovi s temom presadnica, nastavak slijedi :)

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja