Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Ostavite lišće ispod grmlja i drveća

Zašto je poželjno ostaviti lišće ispod grmlja i drveća na jesen.

Jedan od čestih jesenskih poslova, mnogima jako mukotrpan, jeste grabljanje i uklanjanje lišća koje nakon prvih mrazeva popada s listopadnog grmlja i drveća. Osim što je mukotrpan, meni je ovaj posao i sasvim nepotreban.

Grabljanje i spremanje lišća je nešto što nisam nikad napravila u svom biovrtu, niti imam namjere to raditi. Naime, lišće ima jako bitnu funkciju u biosustavu i s razlogom pada upravo ispod grmlja i drveća. Priroda je čudesno usavršena i povezana, pa tako i ovo ima svoj razlog. Naime, lišće ispod drveća i grmlja je dobro stanište brojnim korisnim organizmima, te ih štiti od hladnoće i smrzavanja, a istovremeno mnogima, poput glisti, pruža i hranu. Grabljanjem lišća ispod drveća i grmlja ruše se staništa brojnim organizmima i onemogućuje im se uspješno prezimljavanje. S ovime se slažu i brojni znanstvenici: VIŠE.

Još bitniji razlog je taj što grabljanjem lišća drveću oduzimate hranu koje je ono stvaralo za sebe tokom cijele sezone. Tim je veća šteta ukoliko to lišće ne kompostirate i vratite iduće sezone biljkama, nego samo spalite. Naime, biljke tokom svog rasta u lišću pohranjuju hranjiva i vrijedne minerale koji su im potrebni. Na jesen to lišće padne na tlo, gdje ga gliste uvlače pod tlo i prerađuju u humus, te to lišće tako opet hrani svog domaćina. Upravo većinu lišća ispod drveća gliste su u stanju „potrošiti" preko zime, i to je jedan od razloga zašto ne grabljati lišće. Kad je drveće i grmlje mlado i nema tako puno lišća, sve to jako brzo gliste počiste i potroše. Evo kako to izgleda:

Svo otpalo lišće ispod drveća i grmlja zapravo je vrijedna sirovina kojim priroda sama sebi proizvodi tj reciklira hranu. Ono je način kako priroda sama malčira (više o malčiranju OVDJE). Zato i šume imaju najbogatije tlo humusom – radi stalne „proizvodnje" iz otpalog lišća na tlu. Stoga na najlakši način – ne-grabljanjem i ne-uklanjanjem lišće vi sami bez ikakve muke gnojite tlo oko grmlja i drveća.

LIŠĆE ISPOD DRVEĆA I TRAVA

Mnogu grabljaju lišće jer ispod njega počinje polako nestajati trava, a bitno im je imati lijepi travnjak. To je točno, jer ukoliko trava prekrivena lišćem izgubi kontakt s suncem i zrakom, počinje nestajati. Međutim, to i jeste cilj drveća koje odbacuje lišće. Naime, trava je veliki potrošač hranjiva koje krade drvetu ukoliko raste oko njega, te lišćem preko zime potiskuje trave i tako si osigurava više hranjiva.

Ukoliko ipak želite održati i travnjak ispod drveća, ali i nahraniti drveće, ovo su neke od opcija:

  • Usitnite lišće na način da prijeđete kosilicom preko njega, ili u posebnim sjeckalicama za lišće i granje – na ovaj način će lišće manje zasjeniti tlo, a ipak će nahraniti tlo
  • Pokupite samo pola lišća – a drugu polovicu ili kompostirajte, ili vratite ispod drveta nakon par mjeseci, nakon što gliste prerade prvu polovicu – travi će ostati više svjetla i neće nestati, a tlo je nahranjeno

Ukoliko ostavite svo lišće, na proljeće uvijek možete i dosijati travu. Mada, dugoročno razmišljajući na način da imamo čim manje posla u vrtu i da priroda sama obavlja veći dio posla sama, logično je ostaviti da ispod drveća ne raste trava. Tu možete zasaditi razne lukovičaste biljke koje cvatu na proljeće kad listopadno drveće još ne baca sjenu (koje većinom prirodno i rastu u listopadnim šumama), a tokom ljeta npr. nezahtjevne ljetnice poput nevena, kadifica ili dragoljuba koji pomažu zdravlje drveća i štite od bolesti i štetnika, ali i šumske jagode ili neke druge biljke koje prirodno vole rasti u polusjeni, poput paprati, hosta i sl.

LIŠĆE ORAHA

Neke biljke su svoju borbu za opstanak podigle na višu razinu, pa putem svog korijenja i otpalog lišća onemogućuju ostalim biljkama rast. Primjer toga je orah, čiji korijen luči hidrojuglon koji onemogućava rast brojnim biljkama. Na ovaj način orah osigurava da ga nijedna druga konkurentska biljka neće zasjeniti i oduzeti mu stanište. Svi dijelovi oraha, pa tako i lišće, sadrže juglon koji kiše ispiru u tlo i tako čine tlo toksičnim za većinu drugih biljaka.

Ako uzgajate samo orah to vam zapravo i nije smetnja – jer on sam sebi ne smeta, pa tako niti njegovo lišće. Međutim, ako u blizini oraha imate povrtnjak, ili neke od biljaka posebno osjetljive na juglon, poželjno je lišće pograbljati i maknuti prije kiša jer juglon uvelike onemogućuje klijanje i rast brojnih biljaka. Možete ga kompostirati, ali na zasebnoj kompostnoj hrpi. Za 6 aktivnih mjeseci možete koristiti taj kompost bez problema, u njemu više neće biti juglona. Više o tome pročitajte OVDJE.

 

ZAKLJUČAK

Kako uvijek aktivno promatram prirodu i njene procese, te se trudim uskladiti se s njima, ostavljam i svo lišće oko drveća i grmlja. Štoviše, lišće grmlja na cvjetnim gredicama me posebno veseli, jer ne moram sama donositi malč na te gredice, nego priroda sama pomalčira tlo.

Stoga, umjesto pritiska i tlake oko skupljanja lišća, radije iskoristite to vrijeme za uživajte u šetnji i uživajte u hodanju po tepihu popadalog lišća. Uživajte u bojama i raznolikosti lišća, u mirisima i zvukovima jeseni. A neka Priroda sama napravi svoje, ona to ionako najbolje zna :)

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja