Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Plodored – rotiranje usjeva po vrtu

Zašto je plodored bitan u biovrtu.

Važnost plodoreda u obrađivanju tla znali su vrtlari/ice još i pred nekoliko tisuća godina. Naime, ukoliko jednu te istu vrstu povrća sadite svake godine na istom mjestu, urodi će svake godine biti sve manji radi iscrpljivanja tla. Da se to ne bi dogodilo, svake je godine potrebno rotirati usjeve po vrtu.

Različite potrebe za hranjivima u tlu nisu jedini razlog za plodored. Biljke tokom rasta na tlu i luče određene supstance u tlo (fitoncide) i radi toga također dolazi do umora tla. Biljke iz iste obitelji ne bi smjele ponovo saditi na isto mjesto barem 3 godine i radi bolesti i nametnika. To razdoblje je uglavnom dovoljno da štetnici i uzročnici bolesti koji ostaju u tlu više ne budu opasnost za tu vrstu. Za plodored trebamo poznavati obitelji biljaka, jer ako smo jedne godine sadili luk, izmjena kulture iduće godine ne može biti češnjak ili poriluk – oba su iz iste obitelji i napadaju ih isti nametnici i štetnici. Ali možemo iduće godine saditi recimo kupusnjače ili tikvice, koji pripadaju drugim obiteljima biljaka.

Nekadašnji je plodored trajao 4 godine:

- prve godine sadile su se biljke koje jako iscrpljuju tlo
- druge godine srednje zahtjevne
- treće godine slabo zahtjevne biljake
- četvrte godine ugar (zemlja se je odmarala).

Danas se ovaj princip isto primjenjuje u malim vrtovima, jedino se izostavlja ugar, jer se plodnost zemljišta može poboljšati dodavanjem komposta, glistinca, organskim gnojivom i sl. Trogodišnji plodored najjednostavnije možete primjeniti ako vrt podijelite u 3 dijela i prema karakteristikama biljaka ih tako sadite po skupinama prema načinu na koji iscrpljuju tlo – nakon slabozahtjevnih vrsti sadite vrlo zahtjevne biljke, pa srednje zahtjevne... i tako rotirate usjeve u krug iz godine u godinu.

plodored rotiranje usjeva po vrtu1  plodored rotiranje usjeva po vrtu2

VRLO ZAHTJEVNE BILJKE

U vrlo zahtjevne biljke spada većina biljaka iz obitelji tikvenjača (krastavci, tikvice, bundeve...) iz obitelji kupusnjača (kelj, zelje, cvjetača, kelj pupčar, kinesko zelje...), obitelji pomoćnica(krumpir, rajčica) te poriluk i celer. Njih je preporučljivo pognojiti, bilo na jesen gredice ili svakoj biljci prilikom same sadnje po šaku ili komposta ili organskog gnojiva. S obzirom da na vrtu sadim sve kulture pomiješano, nikad ne gnojim gredice na jesen, nego na proljeće ciljano kod sadnje samo one biljke kojima je to potrebno.

plodored rotiranje usjeva po vrtu3  plodored rotiranje usjeva po vrtu4

SREDNJE ZAHTJEVNE BILJKE

U srednje zahtjevne biljke spadaju biljke iz obitelji štitarki (mrkva, komorač), obitelji ljiljanika (luk, češnjak), obitelji lobodnjača (špinat, cikla, blitva, jestiva loboda, špinat drvo), salata, rotkvica, korabica, lubenica... Njih ne treba nešto posebno gnojiti, eventualno u malim količinama. Ukoliko kao ja stalno malčirate vrt sijenom i otkosom trave te tako tokom cijele sezone dodajete organsku tvar koju gliste brzo prerade u humus, nema posebne potrebe za dodatnom gnojidbom. Ako dodate kompost, naravno dobro će doći.

 plodored4  plodored5

SLABO ZAHTJEVNE BILJKE

U slabo zahtjevne biljke spadaju biljke iz obitelji mahunarki (grah, mahune, grašak, bob...) i začinsko bilje. Sve mahunarke imaju na korijenju dušićne kvržice kojima dušik iz zraka pretvaraju u oblik koji je pogodan biljkama za iskorištavanje u tlu, pa tako one svojim rastom gnoje tlo dušikom. Ove vrste ja nikad ne gnojim tokom godine, jer prekomjerna gnojidba može potaknuti bujniji rast, a manje plodova u mahunarki.

plodored6  plodored7

Prema nekim autorima nakon mahunarki ne bi trebali iduće godine saditi lukovičasto povrće jer lukovičastom povrću smeta previše dušika u tlu koje ostavljaju za sobom mahunarke, ali i nakon korijenastog bolje ne saditi lukovičasto jer izlučevine iz korijena lukovičastog povrća smetaju rastu mahunarki. Stoga bi barem godinu između ove 2 obitelji biljaka trebalo saditi neke druge vrste – npr kupusnjače nakon mahunarki, pa tek onda iduće godine lukovičasto. Ali to je izrazitije ako primjenjujete čiste monokulture na svom vrtu na većim površinama.

RAJČICA I PLODORED

Rajčica na jednom mjestu može ostati i do 3 godina (po nekima i duže, čak i trajno). Prema iskustvima brojnih vrtlara/ica, one bolje rastu dok rastu na istom mjestu i vole biti malčirane vlastitim lišćem koje se trga s donjih dijelova biljke kako bi krošnja bila prozračna. Jedino ih nemojte saditi opet na isto mjesto ukoliko ste prošle godine imali problem s gljivičnim bolestima rajčica, jer uzročnici nekih bolesti mogu prezimjeti u tlu.

JAGODE U VRTU

Ostavite i dio vrta za trajnice, poput jagoda i rabarbare. Vrtne jagode je potrebno presađivati svakih nekoliko godina. Kako se većina vrsti širi vriježama, one i u prirodi same „putuju" – pa to svojstvo možete iskoristiti sebi u korist. Jednostavno svake godine pokraj gredice jagoda pripremite još jednu gredicu i sve vriježe usmjerite na tu gredicu, gdje će se onda mlade biljke jagoda same zasaditi.

plodored8  plodored9

LJEKOVITO BILJE I CVIJEĆE U VRTU

Ljekovito bilje je sasvim nezahtjevno i možete ga saditi po cijelom vrtu. Ono djeluje pozitivo na zdravlje biosustava i često privlači korisne kukce u vrt, pa tako indirektno djelje na smanjenje nepoželjnih štetnika.
Isto važi i za cvijeće – ne propustite zašareniti svoj vrt prekrasnim cvjetnicama – uživati ćete na kraju krajeva i vi.

plodored10  plodored11

PRAKTIČNO ISKUSTVO

Svi koji su probali napraviti plan tj. shemu svog povrtnjaka uvažavajući pritom i tabele dobrih i loših susjeda u vrtu (VIŠE) i plodored, brzo su se našli u pravoj križaljci koju je jako teško otpetljati, jer jako je teško iskombinirati baš sve biljke da bi sve to uvažavalo. Stoga ipak radije volim pojednostavniti stvari nego se pridržavati svakog pisanog pravila, jer ipak je vrt živi organizam i iskustva često budu i drukčija. U vrtu treba uživati, a ne biti previše opterećen pravilima. Zato osobno nisam nikad strogo primjenjivala trogodišnji plodored nego sam izmjenjivala svake godine gredice po cijelom vrtu, s time da otprilike polovicu svega što sadim su mahunarke. Kako imam velike vrtove i jako puno različitog bilja koje kombiniram po vrtu – jako je mala šansa da iduće godine dođu iste vrste na isto mjesto. Kod nekih kultura to čak i malo strože pazim – npr. svake godine imam malo veći dio posađeni krumpir – tu na jesen nakon vađenja krumpira ide češnjak, a iduće godine nakon češnjaka kupusnjače – dakle s tim kulturama čak i pamtim gdje su bile pa ih ne vraćam najmanje 3 godine na isto mjesto. A sve ostalo je u manjim količinama i jednostavno sadim otprilike po vrtu, pazeći da su kombinacije drukčije nego su bile prethodne godine – a na mom šarenom vrtu to sigurno tako i jeste. 

S obzirom da skupljam i svoje sjeme biljaka, opet moram paziti i na križanje, pa stoga srodne biljke raspoređujem da budu međusobno udaljene po cijelom vrtu. Naravno, u biovrtu treba svakako izbjegavati i neprirodne monokulture. Stoga nakon godina iskustva primjenjujem mješovitu sadnju; združujem biljke iz različitih obitelji na gredicama, kombiniram slabo i jako zahtjevne biljke po gredicama (poput mahunarki i kupusnjača), sadim ljekovito bilje i cvijeće po cijelom vrtu gdje god ima mjesta i na taj način ne dozvoljavam da se ni u kom kutku vrta ne dogodi iscrpljivanje niti zasićenost tla. Ovakav prirodan plodored najbliži je prirodnom rastu biljaka. Rezultati su mi zadovoljavajući.

plodored12  plodored13

Stoga, ako imate manje kultura koje uzgajate i možete si organizirati tako vrt, dobro je ne saditi biljke iz iste obitelji 3 godine na isto mjesto i uvažavati upute dobrosusjedskih odnosa. Ako ste ipak u poziciji da morate „prekršiti pravila" – isprobajte i tako, ne mora značiti da će se nešto loše dogoditi, ostavite si uvijek i prostora za eksperimentiranje. Međutim, u slučaju teže bolesti ili nametnika – svakako poštujte pravilo plodoreda jer on je najučinkovitiji kod suzbijanja nekih nametnika koji mogu preživjeti nekoliko godina u tlu i jedino pomaže izbjegavanje sadnje biljaka na kojima se mogu opet razmnožiti.
Pokušajte svakako saditi biljke u raznim kombinacijama po vrtu. Ne zaboravite i na to da su upravo monokulture idealne za širenje nametnika i bolesti, dok će ih u mješovitoj sadnji biti manje i neće svugdje biti jednako rašireni. Mješovita će sadnja smanjiti i iscrpljivanje tla.

plodored14  plodored15

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja