Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Zašto nije niknulo sjeme?

Što se sve može dogoditi kad ne nikne posijano sjeme

Uzgoj biljki iz sjemenja vrlo je zanimljivo i uzbudljivo je pratiti napredak male biljčice iz sjemenke do plodova. Također je puno jeftinija opcija nego kupovati gotove sadnice/biljke. Međutim, dok uzgajate biljke iz sjemenja, računajte i na to da vam neće uvijek sve savršeno niknuti i da neće baš iz svake posijane sjemenke uspješno narasti biljke. Ponekad se jednostavno zna dogoditi da posijano ne nikne. Iako svi na prvu loptu odmah krive kvalitetu i klijavost sjemenja, često na klijavost utječu drugi faktori i zna se dogoditi da i sasvim dobro sjeme ne nikne. Evo nekoliko najčešćih razloga za loše klijanje:

1. STARO SJEME – ISTEK ROKA TRAJANJA SJEMENA
Svako sjeme ima svoj rok trajanja, a on je različiti od vrste do vrste. Ukoliko kupujete sjeme, rok trajanja označeni je na dnu vrećice i uobičajeno traje 2 godine. Često klije i nakon tog razdoblja, ali u smanjenom postotku –nikne samo dio, ali ne sve. Dakle ne trebate jedne godine posijati baš cijela vrećica sjemenja, nego se može dio ostaviti i za iduće godine. Najkraći rok trajanja od 2 godine imaju mahunarke, luk i mrkva, dok najduži imaju tikve – i preko 5 godine. I rajčice i paprike zadržavaju dugo klijavost – oko 5 godina. Naravno, to važi ukoliko je sjeme pohranjeno u dobrim uvjetima – na suhom i ne pretoplom (kod mene u hodniku u ormariću za cipele).
Stoga, uvijek si prilikom spremanja vlastitog sjemenja označite koje godine ste ga skupili kako bi znali otprilike računati na njegovo trajanje. Kupovne vrećice sjemenja također pregledajte prilikom sjetve i računajte na manju klijavost ukoliko se radi o (pre)starom sjemenju.

Klijavost sjemenja određenih vrsti:
1-3 godine – mrkva, luk, grah, kukuruz
Do 5 godina – cikla, celer, salata, kupusnjače, rajčica, paprika, suncokret, bob
Više od 5 godina – krastavac, tikve, neven, sljezolike, endivija, cikorija, borač, uresnica

2. RAZLIČITI ROK KLIJANJA PO VRSTAMA
Biljke imaju rok nicanja po vrstama –paprika do 30 dana, rajčica do 7 dana (mada ponekad i paprika zna niknuti već za tjedan dana). Stoga ukoliko nestrpljivo čekate da nešto nikne, računajte i na to da nekim biljkama treba više vremena. Najduže od svih povrtnih kultura klije peršin, nekih 30 dana. Stoga ga nemojte samo tako otpisati ukoliko čekate da nikne. Međutim, sve što nije niknulo preko 30 dana vrlo vjerojatno niti neće, pa treba ponovoti sjetvu

salata sjeme

3. PROBLEMI NICANJA U ZATVORENOM
Ako vam dio posijanog u teglicama nije niknulo, malo prokopajte prstima i provjerite stanje zemlje:
-ako je prevlažno sjeme može istruliti, stavite odmah nekamo na toplije da se sustrat prosuši
-ako je presuho sjeme neće početi nicati, lagano zalijte supstrat
-ako su se pojavili mali bijeli crvići u zemlji (ličinke šampinjonske mušice i sl), ponovite sjetvu u novi supstrat –nabavite i drugi supstrat ako vam se je ovo dogodilo u svim teglama
Idealna temperatura za klijanje je 18-22 stupnja – na nepovoljnim uvjetima klije duže.

4. NEPOGODNI VREMENSKI UVJETI NA OTVORENOM
Ponekad se dogodi da i sjeme sasvim dobre klijavosti ne nikne. Razlog tome najčešće može biti prevlažno i prehladno vrijeme. Naime, ukoliko sijete na otvoreno u prehladnu zemlju, a nakon toga još i padnu obilne proljetne kiše, to može uvelike smanjiti postotak klijanja. I vrijeme klijanja određenih kultura je u takvim situacijama puno duže , dok recimo mahunarke i prehladnim i premokrim uvjetima čak i mogu istruliti umjesto da niknu.
Niti suša ne pogoduje nicanju sjemenja – ukoliko je tlo presuho i prevruće, neće biti dobre klijavosti. U takvim je uvjetima peporučljivo sjeme namočiti prije sjetve.
Stoga nemojte žuriti s sjetvom na otvoreno na proljeće, radije pričekajte da se tlo malo zagrije. Prehladno tlo ima jako veliki utjecaj na (ne) klijanje biljki iz obitelji mahunarki i tikvenjača.
Također, nemojte sijati u pretoplu zemlju tokom ljeta, nego pričekajte da se malo ohladi.



grah nice

 

5. „LOPOVI“ ODNOSE SJEME
Lopovi su u ovom slučaju najčešće mravi i ptice. Mnogi se žale da kako siju, tako mravi odnose sjeme salate, cvijeća i sl. Trik koji navodno pomaže je namočiti sjeme (nisam probala) – jer mravi ne skupljaju mokro sjeme.
Osim mrava, jedni od češćih lopova rano posijanih kultura, najviše graška i kukuruza su ptice. U svojim počecima sam griješila kod sjetve graška – prekopala bih samo tamo gdje sam stavila sjeme – nakon mene je došla ptičica, znala točno gdje je sjeme i sve odnijela. Nakon toga sjeme sijem na način da prekopam šire gornji sloj, da ne bi odmah bilo lako naći sjeme.

6. PUŽEVI (I DRUGI NAMETNICI) JEDU MLADE BILJČICE
Mnogi neplanirani „gosti“ na vrtu nam znaju promrsiti planove i pojesti mlade biljčice. One su jako privlačne puževima, pa u vrijeme nicanja budite posebno na oprezu. Znala sam doživjeti da bi mi mlade biljčice jedan dan niknule – a drugi dan potpuno nestale. Čak mi se je dogodilo da su mi puževi potamanili flance tikvenjača koje sam imala uzgojene u teglicama i čuvala ih pred kućom – i tu su preko noći došli puževi i sve pojeli. Ako ne pratite redovito vrt pa ne primijetite da su biljčice nikle, možete samo zaključiti da nisu nikle ukoliko ih u međuvremenu potamane puževi. Ili naiđete samo na ostatke mladih biljaka. Više o ekološkim mjerama suzbijanja puževa pročitajte OVDJE.
I voluharice jako vole određene biljke, pa ih znaju potegnuti za korijenje u tlo i cijele pojesti. Za razliku od njih, krtice znaju previše razrahliti zemlju i sve podići prema površini, pa tako sjeme uslijed nepovoljnih uvjeta ne nikne. Više o mjerama suzbijanja krtica i voluharica pročitajte OVDJE.

Fotografija: voluharice su pojele skoro sav mladi grašak

voluharica papala

7. NEMOJTE POČUPATI KRIVE BILJKE
Događa se i to :D Ponekad ljudi zamijene biljke za određene veste korova i počupaju ih u zabludi. Stoga dobro naučite kako koje mlade biljke izgledaju prilikom nicanja. Pogotovo je časte zabuna između mladih kadifica i ambrozije (VIŠE), ali i cosmosa sulphureus i ambrozije.


Ukoliko vam se bilo što od ovog dogodi, ne očajavajte, sjetvu uvijek možete ponoviti – samo zato u vrijeme klijanja pojačano pratite stanje na vrtu kako bi mogli na vrijeme ponoviti sjetvu. Zato uvijek preporučam sijati isto sjeme na više načina – u zatvorenom i u otvorenom (npr. razno cvijeće), ili u više navrata, i nikada ne prerano. Tako su svakako povećavate šansu da jedna od tih sjetvi bude uspješna. Više o tehnikama sijanja pročitajte OVDJE.

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja