Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Mjehurasta snijet na kukuruzu - Ustilago maydis

Mjehurasta snijet na kukuruzu (Ustilago maydis) je "bolest" kukuruza koja je uzrokovana patogenom gljivom koja se širi sporama.

Mjehurasta snijet na kukuruzu (Ustilago maydis) je "bolest” kukuruza koja je uzrokovana patogenom gljivom koja se širi sporama. Iako sam osobno mislila da je ovo nešto relativno novo što se širi među kukuruzom, ovo je vrlo stara pojava među kukuruzom. Izgleda kao mjehuraste nabrekline (tumori) na dijelovima kukuruza. Iako je najčešća na klipu kukuruza, može se pojaviti na bilo kojem dijelu kukuruza. Širi se sporama, pomoću kiše i vjetra.

Mjehurasta snijet je porijeklom iz Amerike, što je zapravo i razumljivo jer je otud i kukuruz, te je "uvezena” sa sjemenjem u Europu 1815. Međutim, preko sjemenja nije jedini način zaraze polja, češće je zapravo preko gnoja od stoke koja je jela zaraženu kukuruzovinu ili siliran kukuruz, a gljiva može preživjeti i probavni trakt i vrenje stajskog gnoja. Gljiva u tlu može preživjeti i nekoliko godina, pa plodored neće pomoći kod njenog suzbijanja.

Prema Wikipediji, najbolje uspijeva za vrijeme suše, na 26-34 stupnja C. Međutim, iako mjehurasta snjet glasi kao bolest, jer se hrani na biljci kukuruza i smanjuje prinos, ovo je i jestiva gljiva, jako cijenjena u Meksiku, gdje je poznata kao huitlacoche ( cuitlacoche). Bila je redovna namirnica u Astečkoj kuhinji, a i danas je tamo cijenjena delikatesa. Asteci su navodno namjerno grebali biljku kukuruza da bi izazvali ulazak spora i zarazu biljke. Danas se navodno pokušava i više uzgajati (namjernom zarazom polja kukuruza) i popularizirati u Sjevernoj Americi, pod populatnim nazivom Meksički tartuf.

Bere se dok je još nezrela i sočna, jer zrela je suha i puna spora. Konzumira se ili svježa ili kuhana, a postoje brojna jela koje sadrže ove gljive.

Kad dozori prepuna je crnih spora, i često se prilikom berbe one rasprašuju…to navodno može izazvati dišne probleme kod ljudi. I prije nego dozori unutra su tamne spore.

U narodnoj medicini, koristila se je za izazivanje poroda.

Eto, čak niti obične "bolesti” biljaka nisu tako obične, a ovo je prilično interesantno. Možda se odvažite i probate ju na tanjuru ako ju pronađete:)

Izvori:

http://www.hcphs.hr/default.aspx?id=218

Wikipedia

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja