Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Pupoljka, Žuti noćurak - Oenothera biennis

Pupoljka se još naziva žuti noćurak, večernja zvijezda, a radi ljekovitosti i lijek za sve, univerzalni kraljevski lijek.

Pupoljka je dvogodišnja cvjetnica iz obitelji Onagraceae, rod Oenothera. Porijeklom je iz Južne i Sjeverne Amerike. Radi činjenice što cvate noću još se i naziva žuti noćurak, večernja zvijezda, a radi ljekovitosti i lijek za sve, univerzalni kraljevski lijek.

Osim što cvate noću, pupoljka je i karakteristična po svom slatkom opojnom mirisu.

Pupoljka je dvogodišnja biljka, dakle prve godine stvara samo malu lisnatu prizemnu rozetu s tek nekoliko listića, a naraste u visinu i cvate tek druge godine uzgoja.

Uzgaja se sjetvom na proljeće i rasađuje se na gredice. Prilikom rasađivanja imajte na umu da za iduću godinu morate planirati prostor od barem 1 metar promjera za 1 biljku, a u visinu može narasti i preko 1,5 metara. Stoga ju je najbolje posaditi na rubove gredica gdje neće smetati rastu ostalih biljaka ili kao pozadinsku biljku u cvjetnjacima.

Mlade jednogodišnje biljke bez problema prezimljavaju u našim krajevima, ovako izgleda mlada biljka u rano proljeće druge godine uzgoja:

oenothera biennis 16

Kako je vrijeme sve toplije, tako i male biljke počinju rasti prema gore, formiraju i bočne izbojke, te se istodobno šire i u visinu i na sve strane oko sebe. Početkom lipnja pojavljuju se prvi pupoljci na vrhovima grana.

oenothera biennis 6oenothera biennis 1 .

Evo slike vrha s mnoštvo pupoljaka između listova – vidljivo je da je formirano jako mnogo pupoljaka sve ukrug u više razina – od ove početne pozicije, ta stapka će narasti u visinu čak i možda preko 1 metar tokom cijelog ljeta pa sve do jeseni, neprekidno svakog dana izmjenjujući cvjetove na vrhu. Fascinantno, zar ne?:)

oenothera biennis 2

Pupoljci imaju izvana crvenkastu boju, a otvaraju se tek dok padne mrak. A evo još nečeg zanimljivog: prije nego se otvori sam cvijet navečer, već tokom dana počinju provirivati 4 zeleno-žuta "prstića” iz pupoljka – to su vrhovi tučka.

oenothera biennis 8oenothera biennis 9

Pretpostavljam da je to zato da se izbjegne samooplodnja – prvo je dostupan tučak kamo slijeću kukci koji eventualno već od prijašnjeg dana nose ne sebi pelud kojom oprašuju cvijet, a tek kasnije se otvara cvijet i kukci imaju pristup peludu s ovog cvijeta, koji će poslije opet prenijeti na drugi cvijet. A ako vas je zanimalo kakav je to tučak koji počinje s 4 "prstića”, vidi se na slijedećoj slici: vrh tučka je formiran u obliku križa, što i nije tako često za vidjeti kod biljaka koje uzgajamo.

Pupoljku oprašuju noćni kukci, uglavnom moljci i leptiri. Također, jako privlači i kukce sa slike, Meligethes aeneus, peludna buba koja obožava žutu boju. Iako je poznata vrsta kukaca kao veliki štetnik uljane repice, navodno ne čini velike štete u vrtu. Nisam 100% sigurna, ali mislim da je to ista vrsta koja mi je ozbiljno napala jagode – ti kukci obožavaju slatko, pa možda i nisu toliko bezopasni.

oenothera biennis 11

Svake večeri otvaraju se novi cvjetovi koji su otvoreni cijelu noć, sve do ranog prijepodneva. Dakle ne cvatu isključivo samo noću, cvjetovi se otvaraju tek dok padne mrak, ali cvatu i u rano prijepodne. Uobičajeno na svakom vrhu stabljike istodobno cvate 3-8 cvjetova. Ispod se formiraju zelene čahure s sjemenjem, a na vrhu se stalno novi pupoljci spremaju u cvatnju.

oenothera biennis 15oenothera biennis 5,

Dizanjem sunca svi cvjetovi venu, a navečer se opet otvaraju novi cvjetovi. Ovako to izgleda u rano jutro – sve prepuno cvjetova, i kasnije sredinom dana – niti traga cvjetovima:

oenothera biennis 18oenothera biennis 7

Pupoljka cvate sve do jeseni, raste u visinu i cvate tako dugo dok ima na vrhu zametke novih pupova. Neke grane završe s cvjetanjem ranije, a neke jako dugo cvatu. Nakon cvatnje, ostaju zelene grane prepune čahura sa sjemenkama. One polako zore, a kad su zrele posuše se i posmeđe, te se počinju otvarati na vrhu. Kad potpuno završi s cvatnjom i dozori sjeme, a to je na jesen, cijela biljka odumire, a sve su čahure s sjemenkama otvorene. Preporučljivo je skupiti sjeme prije nego se raspe posvud uokolo. Osim toga, sjeme noćurka može se koristiti kao mak za kolače, te se od njega hladnim prešanjem dobiva ljekovito ulje.

 
oenothera biennis 14085

Dakle osim što je vrlo dekorativna biljka u cvjetnjacima, pupoljka je i jestiva i ljekovita biljka. Jestivi je korijen, mlado lišće i nezrele čahure s sjemenjem, cvjetovi i sjeme. Korijen se jede sirov ili kuhan, a navodno je paprenog okusa i daje veliku snagu organizmu, te se preporuča uzimati bolesnima. Listovi se jedu samo prizemni, i to mladi, oni sa stabljike ne, a nezrele tj. zelene sjemene čahure zelene. Cvjetovi su slatki i mogu se koristiti za salate ili kao ukras. Sjemenke se koriste za kolače na isti način kao i mak.

Slika: ako niste zamijetili izgled tučka na gornjoj slici, na ovoj ispod su uočljiviji:)

oenothera biennis 19

Kao ljekoviti pripravak, koristi se ulje noćurka, koje je bogato gamalinolenskom kiselinom. Ta kiselina jača imunološki sustav, regulira hormone i štiti stanice od oštećenja i prijevremenog starenja. Kako nijedna druga biljka ne sadrži ovu kiselinu u tako velikoj količini, noćurak se smatra njenim najbogatijim izvorom. Izvana se koristi kod suhe kože, te za intenzivno hranjenje kože. Obično se koristi oralnim putem u dozi od 1 čajne žličice dnevno koje se uzimaju nakon obroka dva puta dnevno. Koristi se najviše kod bolnih menstruacija, izostanka menstruacije, mioma, menopauzalnih tegoba, psorijaze, seboreje, reumatoidnog artritisa. Također pomaže kod bolesti dišnih organa, spušta razinu mokraćne kiseline i kolesterola u krvi, poboljšava cirkulaciju i smanjuje visok krvni tlak, te kod stresa, nervoze i depresije. S obzirom da se sjeme mora brati ručno i da je ono sitno, ulje noćurka je skupo.

Više o ljekovitosti možete pročitati ovdje: Plants for a future database

 

Ako u svom vrtu želite uzgajati žuti noćurak, sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja