Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Japanski dvornik - Polygonum cuspidatum

Sve o prekrasnoj, ali i jako invazivnoj trajnici.

Japanski dvornik - lat.Polygonum cuspidatum syn Fallopia japonica otporna je trajnica iz obitelji dvornika, Polygonaceae. Porijeklom je iz iz istočne Azije i Japana, a proglašena je najgorom svjetskom invazivnom vrstom.

Danas mnogi vrtlari uzgajaju brojne vrste u svojim cvjetnjacima i povrtnjacima koje su porijeklom iz raznih strana svijeta. Međutim, iako su namjere dobre i biljke većinom korisne, ne ponašaju se sve biljke jednako u različitim staništima. Naime, određene strane biljke mogu «pobjeći» iz vrtova gdje se uzgajaju, ili su namjerno unesene u okoliš od strane ljudi. Ako se počnu nekontrolirano širiti i tako početi ugrožavati biološku raznolikost, zdravlje ljudi ili činiti ekonomsku štetu, tada ih nazivamo invazivnim vrstama. Nažalost, često se u trenutku unošenja strane vrste ne razmišlja dalekosežno, a i priroda uvijek biva nepredvidiva. Smatra se da je jedan od najvećih izazova zaštite prirode danas upravo kontrola invazivnih vrsti i njihovog utjecaja na zavičajne vrste.

Kao ukrasnu vrstu, mnogi su vrtari nabavili Polygonum cuspidatum. Od narodnih imena diljem svijeta zanimljivi nazivi biljke su magareća rabarbara (iako nije rabarbara), te japanski (ali i meksički te američki) bambus (nije bambus). Stabljika mu doista izgleda snažno i jako kao bambus, ali je zapravo krhka i raspadne se do iduće sezone.

05092014 55

Ima jaki korijenski rizomatski sustav i snažan rast, te ne samo što doslovno «guta» biosustave, čak može u urbanim sredinama ošteteti građevine i ceste. Ništa drugo ne raste gdje se ova biljka proširi. S druge strane, vole ju pčelari jer je medonosna. Med od ove biljke je blagog okusa i izuzetno cijenjeni. Osim toga prekrasno miriši. 

Naraste u visinu i preko 2 metra. Mladi izdanci su jestivi i okusom podsjećaju na rabarbaru, a sadrže veće količine oksalne kiseline, pa ju osobe s artritisom i bubrežnim kamencima ne smiju previše konzumirati.  A zapravo, korištenje kao divlje samoniklo bilje može biti jedno od rješenja za njeno suzbijanje.

U mom susjedstvu, dok sam bila dijete ju je u svom dvorištu imala jedna obitelj. Dok im se je previše raširila, iskopali su ju i odvezli na rub obližnjeg šumarka. Tamo se je naravno primila i započela invaziju, zaposjela je nekoliko većih površina oko navedenog šumarka. Stoga oprez kakve biljke nabavljate, i na koji način ih se rješavate kad vam više nisu zanimljive. Posljedice ponekad mogu biti ozbiljne po biosustav.

Ova biljka je trenutno (tokom rujna) na vrhuncu cvatnje, pa ju je teško ne zamijetiti. Oko nje se širi divan miris i prepuna je pčelica i ostalih kukaca, te je zapravo i predivno šetati šumarkom dok cvate.

05092014 54

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja