Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići

Kokotić - Delphinium

Kokotić je cvijet iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae) i porijeklom je iz  cijele sjeverne hemisfere, te visokog gorja u Africi. U vrijeme cvatnje, ovo je jedan od najimpresivnijih cvijetova u vrtu, a može narasti prilično visoko,  80-180 cm, ovisno o vrsti. Najbolje ga je saditi na rubnim gredicama, ali obavezno sunčanim – kokotić obožava sunce.

Kokotić je cvijet iz porodice žabnjaka (Ranunculaceae) i porijeklom je iz cijele sjeverne hemisfere, te visokog gorja u Africi. U vrijeme cvatnje, ovo je jedan od najimpresivnijih cvijetova u vrtu, a može narasti prilično visoko, 80-180 cm, ovisno o vrsti. Najbolje ga je saditi na rubnim gredicama, ali obavezno sunčanim – kokotić obožava sunce.

delphinium kokotic 71

Kokotić se dijeli u 3 skupine:

- Delphinium elatum – visoke stapke s gustim cvijetovima

- Delphinium belladona – nježniji, rahlo građeni metličasti cvijetovi

- Delphinium pacifik – jako visoke cvijetne stapke, veliki, puni cvijetovi

Latinski naziv delphinium znači delfin, a to je radi izgleda pupoljka cvijeta.

Svi kokotići sadrže alkaloid delphinine i radi toga su otrovne biljke, najviše otrova imaju mladi izdanci. Ako se pojedu uzrokuju povraćanje, a u većim količinama smrt. Svejedno, unatoč otrovnosti imaju i ljekovitu stranu – male količine su se koristile kao sredstvo za čišćenje organizma, lijek za očne bolesti, protiv astme i vodene bolesti, a navodno pomaže i kod nametnika u kosi – gnjida i ušiju. Svejedno – oprezno s ovom biljkom, radije ju uzgajajte samo za ukras, ostale moguće primjene radije zaboravite, jer je – ponavljam – jako otrovna biljka.

delphinium

Kokotić se jako jednostavno i lako uzgaja iz sjemena – ako se dovoljno rano sije, cvijeta već iste godine na jesen. Preporučam ga sijati u 3. mjesecu u hladno klijalište ili teglice na prozorskoj dasci, kasnije rasaditi na otvoreno, kad prestane opasnost od mrazeva. Može narasti prilično velika biljka i trebalo bi ga saditi s malo većim razmakom između biljaka, ja sam svoje male kokotiće posadila pregusto prošle godine, tako da ću ih ovo proljeće morati rasađivati.

delphinium kokotic 21     delphinium kokotic 81

Kokotić napreduje jako brzo, ali ako imate probleme s puževima budite pri oprezu, jer vam mogu uništiti mladice. Ovdje imate više o mjerama protiv puževa:

Puževi

Kokotić po vrućim ljetnim mjesecima treba redovito zalijevanje, inače vrlo lako može oboljeti od pepelnice. Voli dobro drenirano tlo bogato humusom i mnogo hranjiva ali s manjim udjelom dušika – to je preduvjet za obilnu cvatnju. I ne zaboravite – obavezno ga sadite na sunčane gredice, kokotić ne podnosi sjenu.

Višegodišnji kokotić može cvasti dvaput na godinu. Počinje cvasti u kasno proljeće/rano ljeto, te se nakon te prve cvatnje podreže na 10-20 cm od tla – tada cvate još jednom u jesen. U doba cvatnje privlači pčele, bumbare i leptire.

  delphinium kokotic 31    delphinium kokotic 51

Najpoznatiji su kokotići u svim nijansama plave boje, ali postoje i u bijeloj, ljubičastoj i ružičastoj boji, uz razne kombinacije crne i bijele unutrašnjosti cvijeta.

 delphinium kokotic 13  delphinium kokotic 4

Ako želite skupiti sjeme s kokotića, tad ostavite cvjetnu stapku na biljci, nemojte ju podrezati – na mjestu cvijetova nastaju zelene čahure koje se postopno suše kako sijeme dozrijeva – kad je sjeme zrelo one se otvaraju i tad možete skupiti sjeme. I nemojte zaboraviti – biljke se međusobno oprašuju, pa kako želite sa potomci iz sjemenja budu čim sličniji matičnim biljkama, tad nemojte saditi različite vrste kokotića zajedno, nego na većoj udaljenosti.

Kokotić se uspješno može i razmnožiti podijelom odrasle biljke – tako uzgojena biljka ima iste karakteristike kao i matična biljka.

Kokotić je prekrasna i otporna trajnica, jedna je od biljaka koje prve počinju s rastom na gredicama tik nakon zime, a u doba cvatnje jedna od najimpresivnijih pojava u vrtu. Kako rubne gredice postoje u svakom vrtu:)), evo vam idealne biljke za te gredice:)

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići