Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Srpanj 2015 - malčiranje i berbe

Na prvi dan srpnja još sam sijala u vrtu. Dosta cvijeća koje sam prije posijala nije niklo, valjda sam pogodila loš trenutak, pa sam ponovila sjetvu.

DAN OTVORENIH VRATA U BIOVRTU 04.07.2015.

U subotu 04.07.15. je bio Dan otvorenih vrata u biovrtu, bilo je super, došlo je oko 50-tak ljudi, došlo bi i više da nije bilo dosta vruće...ali dok si tako organizator nečeg, jednostavno ne stigneš uopće doživjeti događaj, preletjelo mi je kao tren.

Više o navedenom događaju pogledajte i pročitajte na sljedećem linku: Odrzani Dan otvorenih vrata u biovrtu

BIOVRT

Na biovrtu je bilo još uvijek katastrofalno puno puževa početkom srpnja, bilo je još par pregustih kutaka gdje su se skrivali, koje sam sredila uglavnom tokom srpnja. Uništili su skoro jednu cijelu gredicu graha, ali sam ih ipak uspjela zaustaviti. Na biovrtu sam ove godine uzgajala dio mahunarki, niske i visoke, te cvijeće i začinsko bilje. Tokom srpnja sam u biovrtu skupljala puževe, čupala uskolisne korove, malčirala, rasađivala cleome i brala sjeme. Krajem sprnja morala sam pošteno opljeviti nekoliko gredica jer je korov počeo obavezno zaraštavati povrće. A istovremeno, puno je zanimljivih biljki cvalo u biovrtu - rudbeckije, echinacea, potočnjak, origano, stolisnik, gaillardia, makovi... a moram se pohvaliti i s prekrasnom ogromnom samoniklom blitvom na biovrtu.

biovrtsamonikla blitva

Tokom srpnja bio je srčanik u biovrtu u cvatu i jako je privukao bumbare u vrt, a na samom početku biovrta opojno je mirisala saponaria.

srčaniksaponaria

VRT BR 2 - MALČIRANJE

Dok gledam bilješke iz srpnja, vidim da sam skoro cijeli mjesec radila na pripremi malča i malčiranju. To je bilo i logično, nakon što je vrt br 2 bio većim dijelom očišćeni od puževa, a počele su vrućine, trebalo je staviti pokrov na zemlju koja će štitit tlo od vanjskih utjecaja – a ponajviše od isušivanja. Iako sam se na početku srpnja još dvoumila radi puževa, radi vrućina koje su uslijedile bio je to jako pametan potez. Malč odlično štiti vrt od suše i ovakvim načinom skoro da nisam imala potrebe zalijevati ništa na vrtu – i nije bilo šteta od suše i vrućina. Baš mi je zanimljivo slušati kako mnogi zalijevaju svakodnevno – a ja uopće ne i još se sve zeleni kod mene. (VIŠE).

Malč sam prvo dovezla s livade kod udaljenih njiva, bilo je to puno malča na 2 prikolice i to natiskano – a potrošila sam ga jako brzo. Razmišljala sam kupiti sijeno kad je ispalo da na toj livadi imam jako puno malča. Prošle sam godine koristila taj malč za malčiranje njive pokraj jer sam tamo imala kukuruz, ali sad je tamo bila posijana facelija i mješavina gorušice i repice za zelenu gnojidbu pa mi ne treba tamo...

Dio pokošenog sjena sam odmah iskoristila za materijal za nastiranje patkama. Iskoristila sam i fino usitnjenu travu od košnje tetinog – susjedinog dvorišta, tamo moj otac redovito kosi i tovari mi u tačke, a ja sam to odmah odvozila do vrta br 2 i rahlo raspoređivala po gredicama. Tu vrstu malča koristim za vrste koje su još manje i gušće po gredicama, pa se lako s visine sve to rasporedi po cijeloj gredici, dok sijeno po većim biljkama oko kojih je lakše staviti malč koji je u većim komadima tj u dugim travama - kupusnjače, salate, dio rajčica.....

Kako sve to skupa nije bilo dosta malča, sredinom srpnja odlučila sam da "mahnemo" i susjedovu zapuštenu livadu(na gruntovnici stoji da je državna ovrha, nitko se ne briga za te livade). Kako je livada bila puna solidaga – ali on još nije procvao, bilo je idealno za pokositi jer nije bilo previše sjemenki u tom malču. Muž je iznad tih parcela početkom srpnja traktorom kosio oko njiva i voćnjak iza, a tamo je sve previše zaraslo i ne smjem to više dozvoliti. Sav osjak je otišao tamo u sjeme, a da je na vrijeme pokosio bi bila lijepa livada bijele djeteline...

pokošena livadafacelija

Dakle ovo je bio česti prizor u srpnju - malč u tačkama i raspoređivanje po vrtovima. Malč sam imala privremeno uskladišteni pod trešnjom.

malčer i sijenomalčiranje

Uspjela sam pomalčirati većinu vrta br 2 i sve je odlično podnosilo srpanjske vrućine - detaljno sam sve opisala na sljedećem linku:

Vrt koji podnosi ljetne vrucine

kadifice i visoke mahunepomalčirana salata

PATKE
05.07. ostala sam bez 1 patke indijske trkačice(VIŠE), ženke. Bilo mi je čudno taj dan kako je jedna ženka bila kraj kuće, točnije kraj kante za smeće oko podneva i mnogo zelenih glasnih muha oko nje.... ali sam mislila možda je išla nesti pa se odvojila od jata. Probala sam ju potjerati k njenima ali nije išla, ostala je iza kuće.... kasnije navečer opet je bila kraj kuće, ovaj put ispred kuće, pa sam ju opet probala potjerati u drugo dvorište. Kad je pala trčeći i ostala ležati, shvatila sam tada da nešto nije u redu... uzela sam ju - sva iza puna crva muhe po perju, a crijevni kanal/za jaja stršao je par cm vani – imala je problem s nešenjem jaja i nije se mogla posrati kako treba, to je ostalo na perju i tu su muhe snijele jaja... i izleglo se je mnoštvo crva... Nevjerojatno, tako plaha ptica, a s razlogom se je motala oko ulaza u kuću - tražila je pomoć od mene.
Zvala sam baku da mi dođe pomoći, ona ima iskustva s peradi, ali niti ona to još nije vidjela tako... pa sam ju krenula prati u vodi, sve to dolje s nje, ali to je nemoguća misija, sve su gmizali po koži ispod perja, neki mali potpuno bijeli, ali i već veći prozirni, već i rane napravili, bili su skoro po cijelom tijelu, u grudama u perju... pa sam zvala kolegu koji je radio na deratizaciji s čime bi bilo najbolje probati ubiti te crve, jer je baka imala neko sredstvo za tekute, ali smo u razgovoru zaključili bolje ne ako ima i rane, nego sam otišla k veterinaru,. Kako je uvijek sve još gmizalo po njoj, nakon par sati pranja, dosta ju je veterinarka natopila sredstvom koje je neopasno za toplokrvne životinje, tak bar piše ne uputama i dogovor je bio odmah doma pod tuš, dala joj antibiotik jer je već imala temperaturu i bila bijeda i slaba, za sutra ujutro smo dogovorili šivanje crijeva - naime, sami crvi i nisu toliko opasni, koliko toksini koje ispuštaju prilikom hranjenje, to može uzrokovati sepsu. A za ovako toplih dana, razviju se samo i 12 sati - a drugi dan su to već veliki crvi, nevjerojatno.... Međutim, počela je patkica klonuti u kutiji na putu doma, a za 15 min, dok smo došli doma, dok sam pripremila tuš, bila je mrtva :( Joj kako mi je teško bilo, ona je tražila moju pomoć, a ja nisam uspjela pomoći nego je uginula. Ako se mene pita sigurno od tog sredstva koje je doduše ubilo crve, tako je jako mirisalo da je i meni smetalo... a ona toliko oslabljena to sve nije mogla izdržati... veli veterinarka da od šoka, ali tko zna... u svakom slučaju, znam da je i ona htjela pomoći, ali eto, događa se :( možda bi i bilo gore da nisam išla k veterinaru pa bi ju crvi nagrizali i dobila sepsu... ne mogu to znati, ali ono, nevjerojatno kako se tako nešto brzo dogodi... mama ju je vidjela dan prije da je nešto čudno jer nije mogla snesti jaje nego je tako hodala s njime u izduženom crijevu, e da mi je barem rekla, i ja bi prije reagirala, nisam znala do navečer to, ali eto..... tko bi mislio... ako ništa drugo, idući ću put znati bolje što činiti, i pratiti bilo kakve čudne stvari s patkama :(

23.07. sam imala i potragu za patkom, za crnim mužjakom - navečer je mama zapazila da su u dvorištu sve osim njega, a to je bilo jako čudno jer su uvijek sve skupa, funkcioniraju kao borg (zvjezdane staze - kolektivna svijest). I tak sam ga krenula tražiti - često su u vinogradu jer je tamo hlad, pa sam šetala vinogradom i zvala ga. Dok sam došla do kraja, čula sam neke patke tamo prema drugom susjedu, preko voćnjaka i šumarka bagrema - dobro da sam se spustila više dolje do mog voćnjaka i tamo je bio pokraj, skrivao se je među tim susjedovim bagremima i koprivama (desno dolje kraj voćnjaka nakon vrta br 2) - i na moje dozivanje je polako došao k meni pa sam ga dovela gore do vinograda, dalje je sam znao kamo ići. Gore na početku čekalo ga je njegovo jato, s veseljem su pojurili k njemu, i to jedan mužjak prvi, pomilovao ga je po vratu... ha, ha, prava obitelj..

Dan poslije sam navečer opet tražila patkicu, ali ženku mješanku - nije je bilo navečer. Napravila sam cijeli krug po gruntu, a nje nigdje..... onda sam se sjetila da mi je mama rekla da si opet radi gnijezdo među bršljanom... i bogme sam ju tamo našla - počela je sjediti na jajima. Odlučile smo joj stavili 10 kom jaja i to od original indijki, jer ta mješanka je prvi put imala sva neoplođena jaja, pa da opet ne sjedi bezveze na jajima. A inače, sredinom srpnja kod moje mame su se izlegle 3 patkice indijske trkačice - stavila ih je pod kvočku, od 10 jaja 3 su se izlegle – bile supreslatke i tek par dana stare već su jurile po gruntu s kvočkom.

RAJČICE

Ostala sam neugodno iznenađena kad sam spazila plamenjaču na gredici najstarijeg paradajza već početkom srpnja prilikom malčiranja gredica ... ne puno, na donjim listovima... Uslijed ostalih poslova nije bilo mnogo vremena za privezivanjem i kidanjem zaperaka rajčica, pa je dosta grmića ostalo gusto, možda je ta neprozračnost pogodovala razvoju gljivica. Sve sam tada zaražene listove uklonila s vrta i sve poprskala čajem od neema (VIŠE). Privezivanju i prorijeđivanju sam pristupila u drugoj polovici srpnja, bio je to tad već veliki posao s grmovima rajčica. Nisam ih puno rijedila. 

Tokom cijelog srpnja plodovi rajčice bili su zeleni, nikako da počnu zoriti. Bile su rodne kao blato, neke su se polegle po tlu pod težinom plodova, toliko se razrasle.. prava džungla. Bolesti rajčice je unatoč ranoj pojavi bilo malo, tek na ponekim gredicama. Putnička rajčica me je jedino iznenadila jer je imala dosta sive pjegavosti, a prošle godine je skoro pa najduže od svih sorti odolijevala plamenjači – zaključak je da sorte različito reagiraju na bolesti u različitim vremenskim uvjetima. Bilo je i nešto malo koncentrične pjegavosti, a plamenjaču nakon onog trganja lišća i prskanja neemom nisam vidjela sve do kraja srpnja...prije i nisu bili uvjeti za širenje, to je bilo tek nakon kiša i zatopljenja krajem srpnja. Zato sam donjem dijelu rezala listove, da bude prozračno kraj tla a ne zagušljivo, jer tako se najlakše šire gljivične bolesti. Ali to je rezultiralo i opeklinama na pojedinim plodovima rajčica koji su bili ispod lišća i nenaučeni na jarko srpanjsko sunce.

plamenjača rajčiceopekline nakon uklanjanja listova

24.07. su konačno prve 2 rajčice dozorile, a krajem mjeseca konačno i više vrsti. Prve su dozorile volovsko srce i žuta kruškica.

KRUMPIROVE ZLATICE
Na vrtu mi je bila invazija zlatica polovicom srpnja. Ne mojih, redovito sam ih skupljala i gazila, nego su dolijetale s polja. Jedan dan sam skupila sve, drugi dan svaka biljka ima preko 10 zlatica, ludo. Posebno su devastirale patlidžane.

VOLUHARICE

Voluharice su mi tokom srpnja počele tamaniti i dalije. Nekoliko sam ih presadila u tegle jer sam ih našla povehnute na vrtu, skoro bez gomolja. Dio pojeđenih sam otkopala napola, u rupe ispod stavila puno bazginog lišća i obilno zalijevala par dana. Bazga ih navodno odbija..

KIŠNA I SUŠNA RAZDOBLJA

08.07 je nakon velikih vrućina bilo nevrijeme poslijepodne. Sreća naša da nije bilo tuče kod nas - 15 km dalje od nas, u Murskom Središću pala je tuča veličine jaja. U to isto vrijeme kod nas niti kap kiše - počela je padati tek navečer, i lagano cijelu noć, lijepo je sipila i zalijala vrt. Dan poslije iskoristila sam sniženje temperature i malo vlažnu zemlju za plijevljenje - korov nakon suše/prve kiše ide jako lako van. I presadila sam svašta po vrtu - veliki dio cleoma, ljepe kate, te dio cvijeća koje sam uzgojila u teglama. Posijala sam radiče i endivije na mjestu gdje je prije bio češnjak, taj dio nisam pomalčirala. Nekoliko dana poslije sam nastavila rasađivati jer su opet temperature pale i pala je kiša. A u međuvremenu smo mama i ja izvadile luk i ljutiku – tu sam posadila kupusnjače, kao i na 1 gredicu gdje je bio češnjak. Sve to sam nakon berbe češnjaka pomalčirala korovom i baš je super zadržalo vlagu, naknadno sam tu pomalčirala sijenom. A kako je dosta suho na drugim dijelovima vrta, jako sam zalijala u rupu prilikom sadnje. Presadila sam i dio kadifica i acmella oleracea koje sam imala u teglama, te nešto amaranta tricolor koji je gusto nikao po vrtu. Kako su bile u najavi opet vrućine, to mi je bila zadnja prilika za rasađivanje.

kupusnjače nakon češnjakaposijane endivije i radič

17.07. je unatoč kiši ostala velika suša, a počelo je i ozbiljno grijati tih dana...što sam presadila sam presadila, malo pomalčirala, potrošila sav malč, i to je to, dalje sam samo mogla po vrućinama čupati korov, kojem je bila dovoljna jutarnja rosa da raste kao lud, naočigled. Raskrčila sam jedan dio gredice jagoda i time odmah pomalčirala, jer sam sama sebi obećala da neću dozvoliti ove godine da ta gredica opet ludo zaraste pa da opet imam tjedan dana iduće godine.

22.07. Kako je bilo jako vruće, vidio se početak plamenjače i pepelnice na krastavcima i tikvicama - pao im je imunitet, pa sam sve jednom obilno zalijala, tikvice i krastavce i pritom dohranila tekućim koprivinim gnojivom. To su dobile i sve lončanice. Dio koji nije bio pomalčirani sam i pomalčirala. Nije mi baš zgodno što su krastavci bili na tlu, rasli su bujno i teško je bilo prolaziti tim dijelom vrta, kao i kraj jedne tikve... Kako je prošle godine bilo puno kiše nekako nije sve bilo tako ludo bujno kao ove godine pa nisam to očekivala.... Poprskala sam sve dvaput čajem od neema da im pomognem u borbi protiv bolesti i sve pomalčirala, da imaju šanse izdržati do kiše..

Polovicom srpnja je još bilo i puževa, nakon 20.07. su se povukli radi vrućine, konačno predah od njih - a baš sam se osjećala dobro što sam ipak obranila vrt od njih ove godine, zahvaljujući pomoći mame koja ih je redovito skupljala ujutro i navečer. I zlatice su malo stale s širenjem, ali je krumpir lagano počeo "gorjeti" od plamenjače na vrućinama.... samo komarci su napadali i dalje. I korovu ne smetaju vrućine, rasao je kao lud ,pogotovo na biovrtu i donjem dijelu vrta br 2, te već polako išao u sjeme.

22.07. sam prvi put zalijala i papriku, inače se baš super držala, jedino tokom dana malo se povehnula na vrućini - ali to je normalno za takvih žega - biljke povlače vodu da smanje isparavanje i nepotreban gubitak vode. Ali kako je već dugo dosta vruće, da plodovi ne dobe vršnu trulež, zalijala sam ju i debelo pomalčirala. Na toj gredici mi je dugo potkopavaa voluharica i nadizala papriku, zato tako dugo nisam malčirala tu - malč ih privlači.

paprika za vrijeme vrućinapomalčirna paprika

Nakon 25.07 je počelo kišno razdoblje kod nas, baš u pravi čas. Tada su počele druge brige – vlaga pogoduje širenju gljivičnih bolesti, a u prvom redu to su bolesti rajčice. I puževi naravno feštaju nakon kiše - našla sam ih čak i na plodovima kupina nakon kiše, te sam ih opet skupljala u biovrtu (o ekološkim mjerama suzbijanja puževa više pročitajte OVDJE.). Kako je u nekoliko dana dosta napadalo sadila sam opet lisnati kelj čije sam sadnice dobila od sestre. Presadila sam još zelja i amaranthus tricolor, te zubobiljku - spilanthes oleracea, te porezala ukrasne grmove pred kućom.

30.07. je bilo hladno, oko 16 stupnja, nakon razdoblja kad su temperature bile preko 36 to je bila ogromna razlika. Čak sam razmišljala i o grijanju u kući. Padalo je sve do kraja mjeseca. Dobro da je bilo hladno pa unatoč tolikoj vlazi nisu bili dobri uvjeti za širenje plamenjače, koja se širi dok je vlažno - ali i toplo.

31.07.15. – OPET U SJETVI

Na samom kraju srpnja opet sam sijala - na pomalčiranjim gredicama posijala sam grašak i mahune za jesensku berbu, te tikvice, mrkvu i ciklu. Malč sam ostavila tako razmaknuti na mjestima gdje sam stavila sjeme, da se ne muče biljke pri nicanju.

sjetva graškasjetva mahuna

Tokom srpnja cvalo je još puno prekrasanog cvijeća, brala sam puno plodova, evo nešto od toga:

monarda i dnevni ljiljan te gaura

monarda i dnevni ljiljangaura

Prvi put je rodila jabuka bjelčnik, dozorile su prve smokve

jabuka bjelčniksmokve

bilo je svakakvih tikvica i dugih mahuna

tikviceduga vigna

na vrtu br 2 sve je bujalo i raslo, a suncokreti su me prilično prerasli

vrt br 2 210715suncokreti su me prerasli

Album Srpanj 2015

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja