Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Buddleja daviddi - ljetni jorgovan

Sve o uzgoju budleje, mirisnom brzorastućem grmu koji privlači leptire.

Buddleja daviddi – Budleja ili Ljetni jorgovan je brzorastući grm iz obitelji Scrophulariaceae. Porijeklom je iz centralne Kine i Japana, a u Europu je uveden tek u 19. stoljeću – nazvan je prema francuskom misionaru jezuitskog reda Pereu Armandu Davidu, koji ju je doveo u London u 19. stoljeću iz Kine. Iako se često naziv piše Buddleia (prema botaničaru i rektoru Essexa iz 17. st.), točan je naziv Buddleja.

Budleja je udomaćena je u Australiji, južnoj i središnjoj Europi. U nekim je državama, poput Velike Britanije i Novog Zelanda proglašena čak i invazivnom vrstom. 
 
Naziva se ljetni jorgovan radi cvata u dugim grozdovima, ali i intenzivnog mirisa, što pomalo podsjeća na karakteristike cvijeta jorgovana (lat. Syringa). I pojedinačni cvjetovi su slični cvjetovima pravog jorgovana, a za razliku od jorgovana koji cvate na proljeće – budleja cvate ljeti. Osim naziva ljetni jorgovan, često ga se naziva i Leptirov grm te Narančasto oko. Naziv Leptirov grm proizlazi iz činjenice da jako privlači leptire koji se hrane njegovim cjevastim cvjetovima s 4 latica, dok naziv Narančasto oko proizlazi iz toga da kod svih cvjetova, bez obzira na boju, unutrašnjost cijevastog dijela cvijeta je narančasta.
 
19072011 nanho blue29062014 budleja bijela
 
Diljem svijeta uzgaja se kao ukrasna biljka radi ljepote njegovih cvjetova i činjenice da ima jako dugu cvatnju. Naime, cvate cijelo ljeto – od lipnja pa sve do mrazeva. Sami možete potaknuti bujniju cvatnju redovitim uklanjanjem ocvalih cvjetova.
Listovi su sivozeleni, kod većine vrsta su zašiljeni (kopljasti), na naličju obično valoviti i rastu u suprotnim parovima.Cvjetovi su veliki, u dugim grozdovima koji mogu biti dugi 20-45 cm. U pravilu su cvjetovi veći kod prve cvatnje, a zatim manji.
Cvate u raznim bojama – od bijele, preko raznih nijansi plave, ljubičaste i roza boje, a čak postoji i kultivar žute boje . Danas postoji veliki broj sorti koji se međusobno uglavnom razlikuju po boji cvijeta, listu i rastu – a vrste davidii postoji 180 raznih kultivara. Neke od najpoznatijih su: Black Knight, Blue Horizon, Camberwell Beauty, Darent Valley, Nanho Purple, Nanho blue, Nanho White, Royal Red, White Profusion…
Cvjetovi su izuzeto mirisni – miris je jako opojan i ugodan, te se osjeća i na veću udaljenost.
Stoga budleju svakako preporučam posaditi blizu kuće, da možete uživati kako u mirisu, tako i u pogledu na mnoštvo leptira koji su privučeni njegonim cvjetovima. Osim što privlači leptire, jako je privlačna i ostalim kukcima, tako da će oko njega često zujati pčele i ostali kukci u potrazi za nektarom.
 
27062014 pcelicabudleja leptir
 
Budleja je grm koji može narasti u visinu čak i do 3 metra, i dosta u širinu. Neki su kultivari više bujniji, neke malo manje. Stoga svakako dobro razmislite prije nego ćete ga posaditi da li će imati dovoljno mjesta za rast na poziciji koju ste odabrali. 
Jako je nezahtjevna biljka, za dobar rast treba sunčanu poziciju, podnosi i polusjenu, a vrlo dobro uspijeva na svim vrstama tala. Preporučljivo je da raste u dobro dreniranom tlu jer ne podnosi duže zadržavanje vode. Naime, iako odlično podnosi sušu i vrućine, previše vlage izaziva truljenje korijenja i radi toga može propasti cijela biljka. Budleja može izdržati zimi temperature od -15 do -20, ovisno o kultivaru. Poluzimzelena je samo u područjima s toplijom klimom, kod nas je listopadni grm.
Raste jako brzo, a da bi obilnije cvala, potrebno ju je obrezivati svako proljeće (ili kasnu jesen). Naime, cvate na vrhovima novih grana (rijeđe stabljikama, ovisno o vrsti), pa čak i ako najesen obrežete grm skoro do tla – tokom ljeta već će to biti prekrasan veliki grm. Cvatnja je obilnija na novim izdancima nego na starim granama. Stoga, nemojte se bojati radikalnije ju obrezati – što je više obrežete, to će ljepše opet narasti i obilnije cvasti. Ja budjelu obrezujem tek na proljeće, jer postoje razlike između pojedinih vrsti. Nekim vrstama često tokom zima u kontinentalnom dijelu smrzne većina nadzemnog dijela, dok neki, kao npr pink roza kod mene prezimi cijeli bez smrzavanja grana. Kako koja vrsta smrzne, tako onda obrezujem i formiram grm – neke do tla, neke ostavljam na visini od oko 1 metar. Dakle ne morate rezati do tla, ali uvijek ga skratite minimalno na pola da bi izrastao u lijepi grm i obilno cvao.
 
budlejabuddleja royal red
 
Sadnice budleje možete naći u mnogim vrtlarijama i nije skupa. Razmnožava se zrelim reznicama u rano proljeće (može i kasnu jesen) ili poluzrelim reznicama ljeti – najbolje u kolovozu. Vrlo se lako ukorijenjuje, pa često svaka reznica koju jednostavno otkinete s grma i «zapiknete» u tlo se primi. I ne samo to, uzgojena iz reznice često procvate već iste godine, te može prilično narasti. Osim reznicama, stvara i jako puno sjemenja i sama se uspješno zasijava – to je razlog zašto je u nekim državama proglašena invazivnom vrstom. Čahure nastaju nakon svakog pojedinačnog cvijeta ako su oprašene, i velike su oko 1 cm – u njima se razvija sjeme. Da bi spriječili samozasijavanje, ali dakle i potaknuli redovitu cvatnju, stalno uklanjajte ocvale cvjetove. Pritom budite oprezni, jer često već samo malo ispod glavnog cvijeta tjera po 2 nasuprotna nova pupoljka.
 
budleja leptirov grm pink09082011 budleja sjeme
 
A još jedan razlog zašto budleju ostavljam preko zime neobrezanu i s posljednjim ocvalim cvjetovima je i taj što nakon prvih mrazeva ili dok padne snijeg izgleda i jako čarobno ukrašena kristalićima leda.
 
budleja mraz 1budleja mraz 2

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja