Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Hortenzija - lat. Hydrangea Macrophylla

Sve o uzgoju velelisne hortenzije - Hydrangea Macrophylla

Hortenzija  (lat. Hydrangea Macrophylla) ili velelisna hortenzija je hortenzija prekrasnih velikih loptastih cvjetova koja naraste u visinu i širinu do 2 metra. Porijeklom je iz Japana i jedna je od najčešće uzgajivanih hortenzija u našim krajevima. Naziv joj  potječe od grčke riječi hydro, što znači voda i angenion, što znači posuda. Dakle to je grm koji voli puno vode.

Cvate od lipnja pa često sve do jeseni. Cvjetovi ove hortenzije mogu biti plavi, crveni, ružičasti, svjetloljubičasti ili tamnoljubičasti. Boja cvjetova ovisi o pH vrijednosti tla; ako je tlo kiselo cvjetovi će biti plavi (pH 4 do 5), ako je tlo neutralno cvjetovi će biti blijedi, a ako je alkalno bit će ružičasti ili ljubičasti (pH 5,5 do 6). Ta promjena cvjetnog pigmenta ovisi upravo o česticama aluminija, koje hortenzije sadržavaju. Radi navedenog može se saditi i kao ukrasni grm koji oporavlja tlo tj.čisti aluminij iz tla.

Ukoliko želite promijeniti boju ove hortenzije i sami možete utjecati na to. Talog od kave, piljevina i borove iglice zakiseljavaju tlo – dodavanjem navedenog možete poplaviti hortenziju, dok vapno i pepeo alkalizira tlo – dakle time dobivate ružičaste cvjetove. Da bi ju poplavili možete i kupiti posebno sredstvo za to - aluminijev alaun. Postoje i iskustva da se može poplaviti ukoliko se oko nje zabodu željezni čavli ili sliči predmeti od željeza – ovo nisam isprobala pa ne znam da li to stvarno djeluje ili ne.

Osim lijepih cvjetova, ima i veliko zeleno lišće i radi istog je vrlo dekorativna, a može se saditi i kao ukrasni grm i kao živica. Bez problema prezimljava u našim krajevima bez zaštite od hladnoće. Mogu se uzgajati i u teglama, ali najbolje ipak uspijevaju posađene vani na otvorenom. Iako može rasti na direktnom suncu, najviše voli polusjenu i dosta vode. Dobro će podnijeti i sušu i nezalijevanje. Tek u uvjetima ekstremne suše mogu joj povehnuti cvjetovi i listovi– tada ju svakako zalijte. Idealna pozicija je sjeverna strana kuće ili polusjena drveća.

 hortenzija 16072013 8

Hortenzija se ne orezuje na jesen nikako, jer će to često rezultirati s manje cvjetova iduće sezone. Ostavite i ocvale cvjetove do proljeća, oni će tokom zime štititi cvjetne pupove koji se formiraju na biljci krajem ljeta. Režite grane tek na proljeće – s time da možete samo odrezati suhe grane, ili prikratite grane na pola ako je previše narasla – prema mom iskustvu to će dobro podnijeti i cvasti te godine. Bitno je samo da ju ne odrežete do tla, tada vjerojatno neće cvasti.  Ja ih najčešće skratim za pola na proljeće i dobro mi cvatu. Bujno će cvasti dakle ako ih se ne orezuje drastično.

Hortenzija se vrlo lako  razmnožava reznicama - najbolje poludrvenastim reznicama u kolovozu (VIŠE).

Imam hortenziju posađenu na nekoliko mjesta – odmah iza kuće mi je hortenzija potpuno ružičasta – dakle radi se o neutralnom do alkalnom tlu. U šumskom vrtu, gdje je radi lišća drveća tlo kiselije, hortenzije su mi potpuno plave. Dakle ovo je jedna te ista vrsta - samo posađena na različitim mjestima:

hortenzija 16082015hortenzija 16072013 7

Kod moje mame pak se je dogodila ova zanimljiva situacija – hortenzije joj cvatu u svim nijansama od ružičaste do plave.  Iskustvo moje mame mi je pokazalo zapravo jako dobro mjesto za hortenzije – godinama se je mučila što posaditi na sjevernoj strani kuće gdje je više hladovina i vlažnije tlo – i evo ispalo je da hortenzije najviše vole takve pozicije i da će vam na takvim mjestima odlično rasti i bujno cvasti.

hortenzija 16072013 6

Ukoliko imate kakav polusjenoviti kutak, svakako ga rezervirajte za ovu ljepoticu i ona će vam zahvaliti svake godine obilnom cvatnjom.

Ako želite nabaviti sadnice ove vrste hortenzije, možete ih potražiti kod nas u vuškovima sjemenja i sadnica iz biovrta OVDJE. Našu cjelokupnu ponudu viškova pogledajte OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja