Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Odaberite idealan ukrasni grm za vaš vrt

Na što sve treba obratiti pažnju prilikom odabira ukrasnog grmlja za vaš vrt.

Jesen je idealno vrijeme za sadnju ukrasnog grmlja. A osim što su uvjeti vrlo optimalni za sadnju i ukorijenjivanje, u vrtnim centrima česte su rasprodaje ukrasnog grmlja u ovo doba godine, pa možete proći i vrlo povoljno u nabavci istih. Rasprodaje na vrtnim centrima kreću se na jesen od -30 do -70%, stoga svakako vrijedi i u kasnu jesen malo obići vrtne centre.

Prilikom kupovine ipak morate biti dobro informirani oko vrsti koje kupujete, jer ne mogu sve vrste koje se nude u trgovinama podnijeti hladne kontinentalne zime. Pa tako se u vrtnim centrima nude grmlje poput callistemona, oleandra, tropskih hibiskusa, brugmansije, bugenvilije… to su sve vrste koje se u kontinentalnim dijelovima Hrvatske moraju na jesen posaditi u teglu, ili se cijele godine uzgajaju kao lončanice i unose se nutra na jesen, jer ne podnose zamrzavanje. Naravno, ako živite južnije i tlo kod vas ne smrzava, više toga možete posaditi i ostaviti vani preko zime – međutim postoje i tu vrste koje vrlo lako mogu promrznuti, pa se svejedno morate dobro informirati oko toga.

 Osim otpornosti, kod izbora grmlja vrlo je bitno i koliko veliki grm može narasti i koliko brzo i bujno raste. Jer ako nemate puno prostora, brzorastući grmovi jakog rasta u malom prostoru i pokušaji njihovog obuzdavanja ubrzo će postati muka umjesto radosti. Stoga prije same kupovine dobro poručite koliko veliki neki grm može narasti i kako brzo raste, te odaberite vrstu koja će se po rastu dobro uklopiti u vaš vrt. Kod same sadnje ovo je također jako bitan podatak, morate ukrasni grm dobro ukomponirati u ustatak vašeg vrta, ali dovoljno udaljenog od ostalog grmlja i trajnica – da vam se ne bi dogodilo da vam taj isti grm za nekoliko godina poguši okolno bilje. Magnolija se u dućanima može pronaći kao dražestan mali grmić, ali ona ima potencijal narasti kao manje drvo kroz duži niz godina.

Primjer brzorastućeg grmlja je i forzicija koja može narasti do 3 metra i vrlo brzo raste, ali ima i tu prednost što prilično dobro podnosi i jače obrezivanje. Forzicija je vjesnik proljeća, cvate u ožujku i travnju. Vrlo je nezahtjevna biljka koja dobro uspjeva u gotovo svim vrstama tla, te jako brzo raste. Unatoč brzom rastu može se održavati i manjeg rasta redovnim obrezivanjem, ali imajte na umu da forzicija cvate na jednogodišnjim granama – pa ju nemojte nikako obrezivati na jesen ili rano proljeće jer ćete odrezati većinu grana koje nose cvjetne pupoljke. Najbolje ju je obrezati nakon cvatnje.Naraste u visinu oko 2-3 metra, a pogodna je i za živicu.

U forziciji možete već uživati i krajem zime, ako ubetere nekoliko grančica i stavite ih u vazu u topli i osvjetljeni prostor, npr. dnevnu sobu – pupoljci će tako ubrzo potjerati.

 forzicija

Neko grmlje zanimljivo je radi lišća, koje može biti raznih neobičnih boja i kombinacija (npr. ukrasni javor), neko je radi neobičnih boja grana, poput ukrasnog drijena.

Ukrasni drijen (lat.cornus alba sibirica) je zimzeleni grm koji može imati potpuno zelene listove, ali postoje i vrste s vrlo dekorativnim varjegiranim listovima. Na jesen nakon što mu opadne svo lišće ostaju dekorativne jarko crvene (ili žute) grane, pa je ovo jedna od rijetkog grmlja koje je dekorativna i usred zime.

ukrasni drijen cornus alba sibiricacornus alba sibirica

Određene vrste grmlja imaju zanimljive bobice, poput vatrenog trna koji može imati jarko žute, narančaste ili crvene bobice, ili biserak bijelih ili jarko crvenih bobica. Međutim, kod bobica na ukrasnom grmlju morate biti oprezni ukoliko imate malu djecu koja vole sve trpati u usta, pogotovo bobice privlačnih boja - puno vrsti takvih bobica je otrovno.

vatreni trn bobicebijeli biserak

Veliki broj ukrasnog grmlja uzgajamo radi dekorativnih cvjetova. Vrijeme cvatnje je još jedan bitan podatak s kojim morate baratati dok kupujete grm. Neki možda žele da im grmovi cvjetaju cijele godine, neki će se zadovoljiti s kratkom ali obilnom cvatnjom u određenom razdoblju u godini. Pa tako npr. forzicija kao vjesnik proljeća cvate jako obilno u žutoj boji u rano proljeće, u ožujku i travnju, ali je ostatak godine «samo» grm s zelenim lišćem. Zimski jasmin cvate u vrlo rano proljeće, forzicija u ožujku i travnju, vrtni hibiskus i budleja tokom cijelog ljeta, dok recimo kurika svoju ljepotu pokazuje na jesen, i to jako dekorativnim bobicama i lišćem koje mijenja boju u crvenu.

Obratite pažnju i na boju, oblik i miris cvjetova. Neko grmlje opojno miriši, pa ako nešto takvo tražite birajte npr. pajasmin, lonicera japonicu, ljetni jorgovan - buddleia davidii, zimski jasmin, gliciniju ili jorgovan, dok recimo deutzia, japanska dunja i spiraea baš ne mirišu. Mnogo vrsti grmlja možete nabaviti u raznim bojama cvjetova, pa dok jednom odaberete vrstu, možete još i tražiti tu vrstu u određenoj boji. Vrtni se hibiskus može nabaviti npr. u bijeloj, roza, roza-crvenoj, pa čak i plavoj boji, a ljetni jorgovan osim bijele, plave, ljubičaste i roza boje – postoji i kultivar žute boje.

vrtni hibiskus hibiscus syriacus 2vrtni hibiskus hibiscus syriacus 5

Jedan od kriterija kod odabira grmlja može biti i ljekovitost ili otrovnost grmlja. Tako je npr prekrasna Wisteria sinensis (Glicinija) jedna od najotrovnijih biljki koje se uzgajaju u ukrasne svrhe. Naravno, sama po sebi nije otrovna ako ju ne jedete, ali ipak osjetljivije osobe ili s djecom trebate biti oprezni kod rukovanja.

Glicinija cvate dvaput godišnje, na proljeće prije listanja jako obilno, nakon toga ljeti još jednom ali manje obilno. Ovo je izuzetno otrovna biljka, ali istodobno vrlo dekoratvcna i mirisna.

Kurika svoju ljepotu pokazuje tek na jesen, kad se pojave njene bobice koje privlače ptice.

wisteria 113102013 kurika

Za privlačenje životinja u vrt također možete koristiti određeno grmlje pa tako ljetni jorgovan privlači leptire u vaš vrt, dok deutzia i caryopteris privlače pčele.

caryopterisbudleja leptir

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja