Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Pripreme za prvi jesenski mraz

Što sve treba napraviti u vrtu prije prvog mraza.

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske često se već krajem rujna ili početkom listopada mogu dogoditi jutarnji mrazevi. To nažalost znači kraj sezone za mnoge vrste povrća u vrtu. Srećom ne i za sve. Naime, neko je povrće osjetljivije na mraz, neko ipak može opstati, štoviše, postaje i bolje nakon prvog mraza.

Najosjetljivije na prve mrazeve je povrće iz obitelji pomoćnica (rajčica, paprika, peruanska jagoda...) i tikvenjača (tikve, krastavci, dinje...), ali i mahunarke poput graha i mahuna. Ove vrste su jako osjetljive na hladnoću i prvi mrazevi ih uništavaju ako nisu zaštićene. Stoga svakako pratite prognoze početkom jeseni. U slučaju najave mraza krenite u berbu svog povrća kojeg mrazevi mogu nepovratno uništiti – dakle rajčice, paprike, peruanske jagode, tikve, krastavci, dinje, grah, mahune…

Paprike mrazevi potpuno uništavaju, stoga poberite sve plodove u slučaju najave mraza, pa čak i one sasvim male jer su i one dobre za konzumaciju. Naime, paprike beremo i konzumiramo i zrele (dok promijene boju u crvenu, žutu ili narančastu boju te imaju slađi okus), ali i «zelene» - dok su prvotno žute, tamno ili svjetlo zelene. Zrele paprike nam trebaju za pripremu zimnice poput ajvara i sl, ali i za «nezrele» paprike postoje brojni recepti za zimnicu (npr paprika žuta paradajzerica u ulju). A najmanje plodove jednostavno pojedite, oni su posebno blagog okusa i hrskave. Jer ako ih zahvati mraz – biti će sve uništeno.

Rajčicu isto poberite i zelenu s vrta. Zelena se rajčica može spremiti za zimnicu, postoje brojni recepti na internetu za to. Ona nije otrovna kako neki tvrde, jer alkaloid tomatine, koji je potencijalno opasan za čovjeka, u plodovima se nalazi u niskim količinama i ne šteti u tim količinama. Naravno, ne pretjerujte s konzumacijom zelenih rajčica.

Osim toga, i paprika i rajčica može dozoriti naknadno na sobnoj temperaturi. Jednostavno ju posložite na suho mjesto, poput pulta u kuhinji, a najbolje će biti ako pokraj stavite i neko zrelo voće, poput jabuke ili banane. Ono ispušta etilen koji ubrzava dozrijevanje zelenih plodova. Bitno je da su plodovi koje dozrijevate blizu samog dozrijevanja, jer oni sasvim mali nezreli plodovi neće moći tako dozoriti. Iz takvih dozorenih plodova možete skupiti i sjeme dok dozore, ako niste stigli prije.

    

Mahune i grah su izuzetno osjetljivi na mraz, ako ih prije mraza ne poberete, nakon smrzavanja više nisu za jelo. Stoga poberite baš sve s vrta. I mlade mahune graha mogu biti jestive, osim ako se ne radi o vrsti koja ima previše "konaca" sastrane u mahuni. To možete provjeriti jednostavno pretrgavanjem mahune na više dijela, vlakna se nalaze s obje strane mahune na rubovima.  Isto tako i mlada nezrela zrnja mahuna možete pojesti kao mladi grah, ili sušena kao grah (naravno, i iskoristiti kao sjeme iduće godine). Mlade mahune i mladi grah možete zamrznuti, to je odličan način za njihovo čuvanje.

Tikve je isto bitno maknuti s vrta prije mrazeva i pospremiti ih za zimu. Idealno vrijeme za berbu ploda tikve je dok se joj peteljka posuši – to je pouzdani znak da je tikva zrela. Tikve se s vrta moraju pobrati prije prvih mrazeva, po mogućnosti za sunčanog i suhog vremena. Prvi mrazevi mogu jako naštetiti tikvi i ubrzati propadanje ploda, posebno ako se radi o tikv(ic)ama iz roda Lagenlaria , dok će vrste iz roda Cucurbita ipak preživjeti prve mrazeve bez većih posljedica ako su zrele. One nedozreljene biti će ipak oštećene. Stoga je bolje sve pobrati da budete sigurni. Tikve je bitno pobrati s nekoliko centimetara peteljke – to će spriječiti propadanje tikve. Tako na vrijeme pobrane i uskladištene na sobnoj temperaturi i bez vlage mogu stajati i preko godinu dana. Probajte ih čim manje dirati – pogotovo ne lagenlarije, jer upravo radi toga mogu početi prijevremeno propadati.

    

Sve ove vrste na vrtu možete probati i zaštititi agrotekstilom. Naime, često se zna dogoditi da se mraz dogodi samo par dana, pa onda sve do početka studenog bude lijepo vrijeme. Stoga ako zaštitite povrće i još se dogodi lijepo vrijeme, možda ćete imati još berbi i tog osjetljivijeg povrća. Ali ako će se dogoditi hladni jači vjetrovi, nažalost tu je teško zaštititi biljke agrotekstilom od hladnoće.

Peruanske jagode su posebno osjetljive na hladnoću, a prava šteta jer počnu roditi dosta kasno, uglavnom tek u kolovozu, i nerijetko su u vrijeme prvih mrazeva prepune nezrelih plodova i cvjetova. Stoga ih svakako probajte zaštititi agrotekstilom od smrzavanja. Za svaki slučaj ipak poberite sve zrele plodove, oni mogu stajati neko vrijeme nakon berbe.

I određeno cvijeće je osjetljivije na mraz, a pogotovo dalija,dragoljub,kadifice, cosmos... njih prve hladnoće najčešće uništavaju, osim ako ne rastu u nekoj zavjetrini. Stoga poberite prije sjeme tog cvijeća, te iako to ne prakticiram, stavite nekoliko cvjetova u vazu da im barem tako produžite vijek.  Cvijeće koje je otpornije na prve mrazeve  je gaillardija, neven, kalifornijski mak... (više)

Ipak, ne morate još žuriti s vađenjem lukovica koje ne mogu podnjeti smrzavanja, poput dalija, kana, frezija i sl. Naime, prvi mrazevi još ne znače smrzavanje tla i ono u pravilu ne nastupa tako brzo nakon prvog mraza, pa za vađenje tih lukovica i gomolja imate vremena do pravih smrzavanja tla - oštećeni će biti samo nadzemni dijelovi, ali ne i gomolji i lukovice..  

    

Korijenasto povrće poput cikle, mrkve, peršina, pastrnjaka, repe, rotkve... može podnijeti prve blaže mrazeve, ali svakako imajte na umu da prije ili poslije mogu nastupiti veće hladnoće koje mu mogu naštetiti, pa isplanirajte berbu na vrijeme. Možete ga pobrati s nekoliko centimetara peteljke i tako pospremiti u podrum. A mrkvu možete čak i brati na vrtu tokom zime, sve dok nije tlo smrznuto. 

Također, za razliku od ostalih mahunarki, grašak može podnijeti prve mrazeve, tek oni malo jači ga uništavaju. Stoga ako ste ga sijali krajem ljeta za jesensku berbu grašak zaštitite samo kod jačih mrazeva (ili poberite). A grah i mahune svakako prije poberite. 

Proljetna salata, matovillec, luk i češnjak će bez problema rasti tokom jeseni i zime na vrtu, njih ne morate štititi. Blitvi lišće može biti "popareno" od mraza, ali ona iznova raste ako nakon toga zatopli i nerijetko može prezimiti do iduće godine, kad ide u sjeme.

A za razliku od osjetljivog povrća, veliki broj povrća iz obitelji kupusnjača postaje ukusnije nakon prvih mrazeva. Naime, upravo radi mraza se povećava količina šećera u njegovim listovima i oni postaju slađi. To najviše vrijedi za kelj, lisnati kelj, kelj pupčar (prokulica). Zelje ipak poberite prije jačih mrazeva, ono nije tako jako otporno na mraz. Doduše, manje glavice često znaju opstati tokom toplije zime, ali baš lijepe pune glavice zelja radije poberite u spremite u podrum. I šenon te crvena cvjetača mi često prebrode prve blaže mrazeve i tek tada počnu obilnije rađati, ali veća zahlađenja ih uništavaju. A kelj, lisnati kelj i kelj pupčar su često vrste koje možete bratu u vrtu i tokom zime nakon smrzavanja. Brokula također najbolje rodi dok je vrijeme malo hladnije i podnosi prve mrazeve.

    

A vrijeme je i za spremanje osjetljivijih lončanica koje uzgajamo na balkonima i terasama, Za početak možete sve skloniti na južnu stranu kuće ili pod nadstrešnicu ako nisu u prognozi velika smrzavanja i gdje ih ne može zahvatiti mraz. Tako ja radim jer mi je bitno da cvijeće bude čim duže na pravom suncu, u zatvorenom ipak nema toliko svjetla. Ali kad počnu prava zahlađenja, sve spremam u slabo grijanu svjetlu prostoriju, a dio u podrum sve do proljeća.

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja