Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Radovi na vrtu u rujnu

Što se radi na vrtu u rujnu.

Rujan je u glavnini mjesec berbi u vrtu. Početkom rujna (ili krajem kolovoza) vadi se i krumpir iz tla, te beru i tikve golice, a dozrijevaju i orasi. Beru se rajčice, paprike, patlidžani, krastavci, tikvice, visoki grah i visoke mahune, cikla, blitva... To je razdoblje kada se naveliko i sprema zimnica, ali i sprema sjeme za iduće godine. 

 Također, za određene vrste povrća vrijeme je opet za sjetvu. Siju se kulture koje se beru u kasnu jesen, ali i tokom zime i iduće proljeće. To znači da je potrebno imati kutak vrta koji nećete orati ili zapustiti u korov nakon glavnine berbi, nego gdje ćete vrtlariti i brati cijele sezone. Nažalost, prečesto viđam kako ljudi nakon ljetnih i jesenskih jednostavno zapuste svoje vrtove i zaoru sve na jesen. To je doista jako velika šteta, jer je na vrtu moguće imati berbe cijele godine uz malo truda.

 Kraj kolovoza i početak rujna idealno su vrijeme za sjetvu matovilca i luka majskog srebrenca. Ovo dvoje je i dobra kombinacija, pa ih možete iskombinirati na gredici –  stavite nekoliko redova luka i između nekoliko reda matovilca. Tako posijani matovilac moći ćete brati od kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. Kod uzgoja matovilca preporuča se ne malčirati gredice na kojima je on posijani jer malč kasnije kod berbe prilično smeta kod čišćenja sitnih listova matovilca za jelo.

 Luk majski srebrenac se može posijati kao sjeme, ali i posaditi lučice. Osnovna je razlika što posijani luk većinom naraste na veličinu lučica za sadnju iduće godine – dakle ne na veličinu za jelo, mada ponekad može narasti i veći. Sjeme se dakle sije krajem kolovoza i početkom rujna. Lučice luka sade se malo kasnije, tokom listopada i studenog. Ovo ja najranija vrsta luka i tako ćete imati mladi luk ranije u proljeće, kao i velike bijele glavice za korištenje već u svibnju iduće godine.  Osim vrste majski srebrenac, postoji i luk junski srebrenac – dakle nešto kasnija sorta. Sjeme obiju vrsti moguće je naći u dućanima s sjemenskim materijalom. 

    

Početkom rujna i krajem kolovoza sijemo i salate na vrt, i to zimske vrste i salatu 4 godišnja doba. Zimske vrste salata izgledaju kao i proljetne vrste salate. Jedina je razlika što se zimske siju na jesen, bez problema prezimljavaju u svim dijelovima naše zemlje, pa i najhladnije zime. Tako već u ožujku i travnju, dok tek sijete proljetnu salatu, možete imati mladu i sočnu salatu u vlastitom vrtu. 

Salata 4 godišnja doba može se sijati i kao proljetna i kao jesenska vrsta salate. Vrsta koju ja imam je blago crvenkaste boje, a kad prezimi na nižim temperaturama, na proljeće je intenzivno tamno crvene boje, što je svakako zanimljivo kako na vrtu tako i na tanjuru.

Tokom rujna i kasnije potrebno je posijanu salatu i presaditi. Ja ju većinom uzgajam na rubovima gredica luka i češnjaka koji se sadi kasnije u jesen.

Radiči i lentive koje smo sijali tokom lipnja i srpnja već su polako i za berbu krajem rujna. Oni ne podnose smrzavanja kao zimske salate pa se prije većih zahlađenja spremaju s vrta.

Na jesen možete ponovo sijati i rotkvice, rukolu i špinat. Naime, ove vrste ne vole ljetne vrućine i brzo odu u sjeme ako ih sijete tokom ljeta. Ali na jesen, dok padnu temperature, opet je idealno vrijeme za njihov rast. Špinat isto može prezimiti blaže zime i možete ga za takvih zima brati stalno (osim naravno ako nije prekriveni snijegom).

U kontinentalnim dijelovima Hrvatske često se već krajem rujna ili početkom listopada mogu dogoditi jutarnji mrazevi. Kako je povrće iz obitelji pomoćnica (rajčica, paprika, peruanska jagoda...) i tikvenjača (tikve, krastavci, dinje...), ali i mahunarke poput graha i mahuna, jako osjetljivo na hladnoću, prvi mrazevi ih uništavaju. Stoga svakako pratite prognoze. U slučaju najave mraza poberite sve što je spremno za berbu na vrtu da mraz ne uništi plodove. Paprike možete pobrati i sasvim male i zelene, i te su dobre za konzumaciju, a rajčicu poberite i zelenu. Zelena se rajčica može spremiti za zimnicu, postoje brojni recepti na internetu za to. Ona nije otrovna kako neki tvrde, jer alkaloid tomatine, koji je potencijalno opasan za čovjeka, u plodovima se nalazi u niskim količinama i ne šteti u tim količinama. Naravno, ne pretjerujte s konzumacijom zelenih rajčica. Osim toga, rajčica može dozoriti naknadno na sobnoj temperaturi. Jednostavno ju posložite na suho mjesto, poput pulta u kuhinji, a najbolje će biti  ako pokraj stavite i neko zrelo voće, poput jabuke ili banane. Ono ispušta etilen koji ubrzava dozrijevanje zelenih plodova. Tikve je isto bitno maknuti s vrta prije mrazeva, a kako se spremaju preko zime pročitajte OVDJE.

Ostatak biljaka na vrtu možete probati zaštititi agrotekstilom.  Naime, često se zna dogoditi da se mraz dogodi samo par dana, pa onda sve do početka studenog bude lijepo vrijeme. Stoga ako zaštitite povrće i još se dogodi lijepo vrijeme, možda ćete imati još berbi i tog osjetljivijeg povrća. Ako će se dogoditi hladni jači vjetrovi, nažalost tu je teško zaštititi biljke agrotekstilom.

I određeno cvijeće je osjetljivije na mraz, a pogotovo dalija, dragoljub, kadifice... 

U rujnu se počinju puniti i police u dućanima sjemenski materijalom i lukovicama za jesenski sadnju. Kod kupovine lukovica budite posebno oprezni, jer nažalost s lukovicama možete biti na mnogo načina prevareni. Više o tome pročitajte na sljedeće linku

Jesenska kupovina lukovica cvijeca

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja