Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Vrijeme je za plan sjetve i reviziju zaliha sjemenja

Početkom godine polako se pripremamo za novu vrtlarsku sezonu

Iako je još zima i još je daleko vrijeme sjetve, vrijeme je da se napravi revizija sjemenja koje imamo i počnu raditi planovi za vrt ove sezone. Dani su polako sve duži i mnogi su već kao i ja nestrpljivi.

Ja sam zapravo već parput preokrenula svu zalihu sjemenja koju imam i već sam počela kupovati sjemenja, i na internetu, i u dućanima. A planove već na veliko radim u glavi.

Vrijeme je da se napravi plan sjetve za ovu godinu, za što sve želite uzgajati na svom vrtu.

Za početak, napravite si popis vrsti koje biste željeli uzgajati na svom vrtu. Tu nije loše i dodati neke bilje koje jako povoljno djeluju na cijeli biosustav poput začinskog bilja (npr kamilica poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru, mamac je za uši, čubar štiti grah od crnih ušiju, dragoljub tjera lisne uši…). Ne zaboravite niti na cvijeće, koje ima bitnu funkciju u vrtu: privlači korisne kukce u vrt (npr gaillardia privlači bubamare, makovi osolike muhe, cosmos pčele), ili tjera štetnike (npr neven i kadifice tjeraju nematode iz tla).

    

Kako bi dobro uskladili i vrste koje želite uzgajati, i prostor i potrebnu količinu sjemenja, najbolje je napraviti shemu vrta tj kultura koje ćete uzgajati na vrtu. Najjednostavnija, ali i vrlo učinkovita metoda je da jednostavno uzmete papir i olovku, skicirate gredice na papir i počnete popunjavati povrćem i cvijećem (ili na nekom kompjuterskom programu, čak i excelu ). Tu onda jednostavno popunjavate vrste koje ste si prvotno popisali na listu želja.

Prilikom planiranja bitno je paziti na plodored (VIŠE). Najbitnije pravilo je da ne ponavljate vrste ove godine na isto mjesto gdje su rasle prošle godine. To pravilo vrijedi za sve vrste osim trajnica i rajčica. Rajčice su jedino jednogodišnje povrće koje najviše voli rasti na istom mjestu svake godine. A sve ostalo dakle mijenjajte, jer ćete na taj način postići bolje rezultate. To je vrlo bitno radi zaštite od nametnika i bolesti, koji su možda ostali u tlu gdje su biljke rasle – promjenom kulture na toj gredici oni nemaju više pogodne uvjete za razvoj. Ovdje se ne radi samo o pojedinim vrstama povrća, nego o cijelim porodicama biljaka, jer većina biljaka iz iste obitelji ima iste nametnike i bolesti. Npr. kupusnjače u koje spada kelj, kupus, gorušica, rotkvica i brokula napadaju kupusna stjenica i kupusni buhač, pomoćnice u koje spadaju rajčica, paprika, krumpir napadaju krumpirove zlatice i plamenjača…. Dakle, ako vam je na nekoj gredici prošle godine rasla brokula, promjena nije da tu ove godine posadite kupus koji je iz iste obitelji, nego npr mrkvu i luk, ili grah. To nije bitno samo s aspekta bolesti i nametnika, već i radi potreba biljaka za hranjivima – različite biljke imaju različite potrebe za hranjivima koje crpe iz zemlje, pa ćete rotacijom biljaka po vrtu onemogućiti da negdje budu određeni elementi potpuno iscrpljeni, a opet, drugi neiskorišteni. I imajte na umu da mahunarke ne iscrpljuju tlo, već suprotno, obogaćuju ga dušikom. Zato je zapravo najjednostavnije rotirati mahunarke i ostale vrste iz godine u godinu (naravno, pod uvjetom je polovica kultura koja uzgajate upravo iz obitelji mahunarki )

Prilikom planiranja uzmite u obzir i tabelu dobrih i loših susjeda na vrtu, ali isto tako i vlastita iskustva o kompatibilnosti vrsta. Naravno, ne zaboravite i zaštitu od vjetra i uskladite visoke biljke koje rade sjenu, da u sjeni završe upravo one biljke kojima će to odgovarati. Uzmite u obzir strane svijeta, i to je bitna stavka prilikom planiranja vrta – npr, ja najviše biljke kao suncokret većinom sadim na sjever ili istok, jer na taj način najmanje zaklanjaju sunce ostalim biljkama na vrtu. Istodobno, na sjevernoj granici vrta suncokreti su kao svojevrstan štit od hladnijeg sjevernog vjetra.

Ako vam se to sad čini prilično komplicirano, a uvijek je doista teško napraviti dobar plan koji će zadovoljavati sve te uvjete, neće biti kraj svijeta ako će blizu biti i neke biljke koje po tabeli ne bi smjele…samo imajte na umu da svake godine čim više mijenjate poziciju biljkama po vrtu, time ćete dakle spriječiti iscrpljivanje tla i veću najezdu nametnika i bolesti. I sadite jednu te istu vrstu u više kombinacija, pa pratite rezultate.

Nakon što ste si napravili raspored željenih vrsti po vrtu, procijenite otprilike koliko vam sjemenja treba po željenim vrstama. Zatim je vrijeme za reviziju sjemenja, pa provjerite da li imate dovoljno tog sjemenja za gredice koje ste si odredili.

Obratite pažnju na rok trajanja sjemenja. Ako imate zalihe sjemenja iz standardnih vrećica iz dućana, rok trajanja je navedeni na poleđini pakiranja. Ako slučajno imate pakiranje sjemenja kojemu je prošao rok trajanja, ipak ga nemojte bacati – i to sjeme će vrlo vjerojatno proklijati, samo će možda imati niži postotak klijavosti. Dobar način da se potakne sjeme na klijanje, pogotovo takvo staro je po nekim autorima kupka od svježeg pekarskog kvasca. Ovo još nisam probala, ali i sama sam često sijala sjeme kojemu je prošao rok trajanja i rijetko mi se je dogodilo da baš ništa ne bi niknulo.

Ako imate svoje zalihe sjemenja ili kupljene, isto je preporučljivo označiti si godinu berbe sjemenja. U pravilu, za većinu vrsta možete biti sasvim mirni i sigurni da će zadržati klijavost barem 2 godine. Kod paprika, tikvi i krastavaca je to još dulje, čak i preko 5 godina. Naravno, uz uvjet da sjeme držite na suhom i hladnom, mada i na sobnoj temperaturi u dobrim suhim uvjetima može isto tako dugo zadržati klijavost.

I dok sve uskladite, na kraju imate i popis sjemenja koje trebate nabaviti. Dućani se počinju polako puniti s novim zalihama sjemenja, a i na internetu možete pronaći veliki izbor sjemenja. Naravno, imajte na umu da će vam sigurno zapeti i nešto za oko što prvotno niste imali u planu, ali to je ona prava ljepota vrtlarenja, uvijek vas vuče na to da isprobate nešto novo. Ali to znači opet novi plan, pogotovo ako imate ograničeni prostor. I tako sve do trenutka za prvu sjetvu, koji se nam približava .

Sve o nabavi sjemenja i na što treba paziti prilikom kupovine sjemenja pročitajte ovdje.

Svi koji želite kreirati svoj vrt sa domaćim sjemenjem starinskih vrsti povrća, voća, cvijeća, začinskoga i ostalog korisnog bilja,  sjeme potražite u našoj ponudi viškova s biovrta OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja