Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Kopriva - ta divna biljka

Vrijeme je za berbu koprive :)

Ako ste od onih koji su trenutno u iščekivanju da konačno nešto izraste na vrtu od prvog povrća, moram vas obavijestiti da je jedno od najzdravijih povrća za berbu dostupno već više od mjesec dana – kopriva, Urtica dioica. Pročitala sam jednu jako zanimljivu izjavu o njoj: Kad kopriva ne bi žarila, već je odavna ne bi bilo. Drugim riječima, svu bismo ju već pojeli. A baš u proljeće, kad nam je organizam oslabljen od zimske prehrane u kojoj nam manjka vitamina i minerala, kad nas počinje loviti proljetni umor, koji ja zapravo upravo nedostatak vitamina i minerala, lijek i rješenje za to nam je na dohvat ruke – kopriva!

Sve bitno o koprivi već je objavljeno na ovim stranicama, točnije na slijedećem linku:Kopriva Urtica dioica

Ja sam trenutno u berbi koprive:)) Na novoj parceli koju sam kupila, uglavnom ispod hrasta, imam prekrasan nasad koprive. Zemljište je netaknuto već godinama, preko više od 60 godina kako sam saznala to je livada, tako da sam sigurna da imam prirodnu, divlju, organsku koprivu. Naime, pokraj prometnica nikad ne biste smjeli brati koprivu, radi olova i ostalih štetnih čestica. Najbolje je ako znate kakav skriveni, divlji netaknuti kutak gdje ona raste:) Najviše voli mjesta koja su vlažnija, i bogata hranjivim tvarima.

Kopriva je najbolja za branje od ožujka do svibnja, kad je mlada i sočna, a beru se samo vrhovi mladih biljaka koprive, do 10 cm. Ti vrhovi sadrže jako puno C vitamina, željeza i ostalih minerala. Naravno, radi mravlje kiseline koju sadrže dlačice na stabljiki i lišću, berba koprive je preporučljiva s rukavicama, i to ne onim tankim platnenim – i preko njih će vas žariti. Upravo radi te kiseline, koprivu se treba uvijek prokuhati prije upotrebe.

Ako se pokosi, kopriva opet tjera svježe izboje, pa je dakle u takvim uvjetima dobra za branje cijele godine. Bitno je dakle da su to mladi i sočni izboji, prije cvatnje i prije nego ode u sjeme.

098

Što se primjene tiče, ja ću u tekstu koji slijedi opisati na koje ju sve načine ja koristim, a to je:

- kao svježe zeleno lisnato povrće

- kao svježi sok od koprive

- sušenu, za čaj

Dakle, kao zeleno lisnato povrće – opcije su stvarno velike. Može se pripremati na sve vrste kao i špinat, te zapravo sve moguće ideje koje vam padnu na pamet za lisnato povrće – varivo, omlet, juhe, popećki…. Bitno je dakle dako je već navedeno – prokuhati ju prije upotrebe. Meni su omiljene u krem juhi i u popečkima sa sirom, pa ću podijeliti te recepte.

KREM JUHA S KOPRIVAMA

- popržite 2-3 glavice luka na ulju, te nakon što luk omekša i porumeni dodajte krumpir narezan na kockice i dolijte vodu da prekrije krumpir, te kuhajte. Kad je krumpir skoro kuhan, dodajte listove koprive, i neka se vri još 5-10 minuta. Gotovu juhu začinite po želji, promiksajte štapnim mikserom, te po želji možete dodati malo vrhnja (ja dodajem malo sojinog vrhnja za kuhanje.) Juha ima baš prekrasnu, privlačnu zelenu nijansu:)

POPEČKI OD KOPRIVA SA SIROM

Ovo je recept koji koristim za popečke od svakakvog zelenog lisnatog povrća – koprive, blitve, špinata, jestive lobode, kelja…i kombinacijama istih – i sira trapista.

Listovi koprive se nakratko prokuhaju (3 min), ocijede, ohlade i zatim usitne. Zatim koprivi naribajte sir trapist, u omjeru kakav vam odgovara – ja radim 50:50. U tu smjesu dodate 1 jaje, malo soli, po želji sjeckani češnjak ili luk, žlicu brašna i malo krušnih mrvica, dobro promiješajte te rukama formirajte popečke.

002

Po želji ih na kraju možete i staviti u sezam, ali i nije potrebno, te kratko ispečete u tavi, samo da lagano poprime boju. Unatoč očekivanjima mnogih, sir se u takvoj masi ne razlijeva na sve strane dok se peče:))

008015

SOK OD SVJEŽIH KOPRIVA

Recept za ovaj sok je prilično jednostavan – namočite koprive u vodi 24 sata – sok je gotov. Količina – pola zdjele kopriva, vodu napunim cijelu zdjelu. Može se raditi i kombinacija koprive i melise, te mente.

Ali, kako je prije bilo navedeno – radi mravlje kiseline, koprivu je preporučljivo prokuhati, jer ovako može naštetiti probavnim organima (sluznici), te je preporučljivo prokuhati i sok, ili obavezno piti razrijeđen. Ovakav sok ima prekrasnu, zlatno-crvenkastu nijansu, a prava je vitaminska i mineralna bomba za organizam. Ali zaista, ako ga popijete čistog nerazrijeđenog, osjećate žarenje iz dubine jednjaka, stoga oprezno:)

ČAJ OD SUHIH KOPRIVA

Za čaj trebate imati sušenu koprivu, koja se bere isto kao i za sve navedeno, dakle mlade svježe vrhove, a suši se na prozračnom mjestu bez direktnog sunca bilo obješenu, povezanu u snopiće, bilo na listovima čistog papira, u tankom sloju uz redovito okretanje. Biljka mora zadržati zelenu boju – ako požuti – takva biljka nije dobra za primjenu, jer je izgubila većinu svojih korisnih sastojaka. Čaj ne morate kuhati samo od koprive, možete ju kombinirati s drugim sušenim biljom. Ovaj je čaj spasonosan za organizam tokom zime, stoga se treba na vrijeme pobrinuti da ga nabavite. Radi velike količine željeza – odličan je lijek za anemiju (ja osobno sam ju izliječila koprivom jer tabletama nisam mogla) i radi mnogo kalija – odličan je diuretik.

Masovnim proizvođačima ne vjerujem, pogotovo onim što prodaju pakiranja filter čajeva za par kuna – to možda je kopriva, ali upitno koji dijelovi koprive, u kakvim uvjetima izrasla, kako sušena itd…nije dovoljno da je samo kopriva u pitanju da bi dobili maksimalno od njene ljekovitosti.

Dakle, kako sam pisala, berite u divljim, netaknutim mjestima, dalje od prometnica, i to samo vrhove mladih izdanaka koprive.

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja