Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Berba i spremanje luka

Kada se bere i kako se sprema luk

Tokom mjeseca srpnja počinje berba luka kojeg smo sadili na jesen ili na proljeće. Luk posađeni na jesen u kontinentalnom dijelu zemlje dozrjeti će malo prije (početkom srpnja), a onaj proljetni malo kasnije (polovicom srpnja).

Da bi znali kad je luk dovršio s vegetacijom i kad je spreman za berbu, morate pratiti promjene na nadzemnom dijelu – tzv. cimi luka. Tokom rasta ona je uspravna, a kada luk prestane rasti i počinje dozrijevati – ona se počne polijegati. Ne morate ga gaziti kao što neki rade - dok prirodno dozori sam se počne prirodno polijegati.

Dakle ne trebate čekati da se luk posuši na gredicama – polegnuta zelena cima znak je da je luk spreman za berbu. Ako ga poberete odmah dok se počne polijegati, luk je idealan za pletenje vijenaca jer ima dosta cime s kojom možete plesti. Kako isplesti vijenac od luka pročitajte OVDJE.

    

Luk možete ostaviti i duže na vrtu, a nakon polijeganja cima luka će se početi malo po malo sušiti. Moja je preporuka da ga poberete prije nego se sve posuši iz više razloga:

-Cima je praktična za samu berbu luka – primite ga za cimu i počupate (ako tlo nije pretvrdo). Na taj način biti ćete brzo gotovi s berbom

-Ako se cima potpuno posuši, tada ćete teže vidjeti gdje je rastao luk i imati ćete dodatni posao: prekopavanje tla u potrazi za lukom. Tako se zna dogoditi i da se sve ne pobere i da se dio luka ošteti prilikom prekopavanja i potrage, pa to svakako izbjegnite.

-Ukoliko ostavite luk predugo u zemlji, može doći i do truljenja

Ponekad dio luka procvate i ode u sjeme, pa tada dio luka ima karakteristične visoke stabljike s cvjetovima koje se ne poliježu.  Razlog cvatnje luka može biti najčešće ili nepovoljan trenutak sadnje ili predebele lučice (sadni materijal). Ukoliko ne skupljate svoje sjeme luka, najbolje je potrgati pupoljke čim zapazite da su se počeli formirati, jer što će se više cvijet razvijati to će se više odraziti na veličinu i kvalitetu luka. Naime, cvijet luka znači da će lučica ostati manja i da će u većini slučajeva imati i ostatak stapke. Takve lučice brzo propadaju, stoga ih potrošite prve nakon berbe.

    

Postoji i razlika u izgledu zrelog luka od sorte do sorte luka. Jedne se odmah polegnu čim su zrele, dok recimo jedna sorta ljubičastog luka koju imam ostaje uspravne cime, tek se poneki polegnu. Trenutak kad je zreli se vidi po tome što vrhovi cime počinju žutiti i sušiti se. Naravno – dobro je imati posađeno i više sorti luka, pa onda ako je jedna polegnuta i zrela, znam da moram dobro pratiti i ostale sorte luka.

    

Nakon berbe, luk odmah odnesite s vrta. Nekad su naše bake luk počupale i sušile ga par dana na gredicama gdje je on rastao, ali to više nije moguće. Naime, danas ako ostavite počupani luk (i češnjak) na gredicama izloženi suncu – on će dobiti opekline od sunca i početi će propadati. Doslovno može ostati „skuhani" izloženi direktnom suncu.

Fotografija: manja opeklina na plodu luka koji je ostao izloženi suncu nakon berbe - na tom dijelu plod će brzo početi propadati

    

Luk se dakle suši na suhom prozračnom mjestu gdje ne dopiru direktne zrake sunca. Najbolje pod nekom nadstrešnicom i sl. Prije spremanja mora biti potpuno suhi, jer u suprotnom može početi truliti. Prije samog spremanja, ukoliko to nije u vijencima, ja luk počistim od viška zemlje i ljuski. Uzmem rukavice i rukama skidam višak ljuski što same otpadaju s luka, u jednom potezu lučici po lučicu. Tako očišćeni luk može s spremiti u manje krumpirove vreće i objesiti ili ga pospremite u sanduke ili plitke kutije. Čuva se na suhom, po mogućnosti i prozračnom mjestu. Luk ne podnosi jača smrzavanja i propada, pa ga nemojte čuvati u takvim prostorima gdje preko zime dolazi do smrzavanja. 

Redovito ga provjeravajte, pa ukoliko dio luka proklije na jesen ili tokom zime, posadite ga na otvoreno i imati ćete rani mladi luk. Više o tome pročitajte OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja