Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Brokula - Brassica oleracea italica

Brokula – lat. Brassica oleracea italica je povrće iz obitelji kupusnjača odnosno krstašica (Brassicaceae ili Cruciferae). Brokula je poznata još od rimskog doba kao cijenjeno povrće i predak je karfiola.

Brokula – lat. Brassica oleracea italica je povrće iz obitelji kupusnjača odnosno krstašica (Brassicaceae ili Cruciferae). Brokula je poznata još od rimskog doba kao cijenjeno povrće i predak je karfiola. Naziv brokule potječe od latinske riječi bracchium što u prijevodu znači grana ili jaka ruka, a odnosi se na izgled brokulinih izdanaka. Prema drugom izvoru, naziv brokula potječe od talijanske riječi "brocco”, što znači izdanak ili mladica.

Sami izdanci brokule koje koristimo za jelo zapravo su pupoljci cvjetova, te se oni beru dok su mladi, prije same cvatnje. Ako te pupoljke ostavimo neubrane, razviti će se visoka cvjetna stapka s žutim cvjetovima s 4 latice, u obliku križa. Otud naziv za sve biljke iz obitelji kupusnjača, odnosno krstašica – cvijet u obliku križa = krstašica.

Brokula je zapravo dvogodišnja biljka, a većinom ju uzgajamo kao jednogodišnju. Druge godine ju uzgajamo za uzgoj sjemenja: nakon cvatnje nastaju čahure u kojima se razvija sjeme. Većinom jako uspješno prezimi vani unatoč jakim zimama. Cvijetovi tj pupovi doduše stradavaju na temperaturama nižim od -5 stupnja, ali sama biljka može podnjeti i niže temperature.

brokula 517052011 39

Brokula tolerira gotovo sve vrste tala i dobro uspijeva i na suncu i u polusjeni. Možemo ju sijati od travnja do lipnja, direktno na otvoreno. Ja sve kupusnjače sijem direktno na otvoreno početkom travnja u redovima jedne do drugih i kasnije ih rasađujem. Raspored biljaka obilježim si natpisima, ili zapišem "legendu” naziva na papir. Tako kasnije nema zabune kad niknu, porastu i kad ih treba rasađivati.

Brokula je karakteristična po tome što najljepše pupove daje pri nižim temperaturama, a pri ljetnim vrućinama ako i formira pup, često brzo ode u sjeme. Tada je preporučljivo otrgati te pupove, i čekati hladnije dane.

31052011 190brokula 4

Tek kad završe ljetne vrućine, brokula počinje obilnije roditi. Idealna temperatura za brokulu je od 15-18 stupnja. Kod mene su se ove godine pupovi pojavili u rujnu, s obzirom da su vrućine jako dugo trajale, i izdanci za berbu su se formirali u prvoj polovici listopada. Vjerojatno postoje i vrste koje bolje toleriraju vrućine, ali ja ih nisam do sada uzgajala, nego zasad samo vrste koje više vole hladnije vrijeme.

Dakle, ako niste jedni od onih nestrpljivih koji su počupali brokulu jer ste mislili da nije ništa rodila ove godine, sada konačno možete u berbu. I nakon prvotne berbe ostavite biljke na vrtu: one će formirati još manjih pupoljaka, i još roditi sve do prvih mrazeva, čak i nakon slabijih mrazeva.

Fotografije: brokula u rujnu i u listopadu

brokula 7brokula 6

Osim pupoljaka, jestivo je i lišće brokule. Možete ju jesti i sirovu i kuhanu, a s obzirom na visoki sadržaj C vitamina i njegovu nestabilnost pri visokim temperaturama, preporuča se brokulu ili kuhati na pari, ili samo 3-5 minuta s čim manje vode, da zadrži čim više vitamina. Izuzetno je zdravo, čak i ljekovito povrće.

brokula 3

Brokula je bogata vitaminima i mineralima – sadrži vitamin C, provitamin A, vitamin B6, pantotenska kiselina, riboflavin, kalcij, magnezij, željezo, fosfor i kalij. Osim toga, sadrži aktivne tvari koje sadrže sumpor – indol karbinol i sulforafan. Sulforafan potiče prirodne obrambene mehanizme organizma u borbi protiv nekih vrsta karcinoma (karcinom želuca i debelog crijeva). Isto tako sulforafan uništava bakteriju Helicobacter pylori koja može pridonijeti pojavi čira i karcinoma na želucu čak i kad je otporna na uobičajene antibiotike. Preliminarna laboratorijska istraživanja pokazala su da indol karbinol koji se prirodno nalazi u brokuli, zelju i prokulicama može napasti Herpes simplex virus i spriječiti faktore koji pomažu reprodukciji virusa. (izvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Brokula)

Nametnici i bolesti:

Bolesti još nisam primjetila na brokuli, od nametnika napadaju ju "klasični” nametnici kupusnjača: kupusni buhači, kupusni bjelac i kupusna stjenica.

Postoje i zanimljivi oblici brokule: brokula ljubičastih glavica, te Romanesco brokula, popularno nazivana i šenon. Zapravo, to je križanac brokule i karfiola. Moje iskustvo s šenonom je da dozrijeva jako kasno, dakle formira glavice u listopadu i studenom pa sve do prosinca, čak i nakon prvih mrazeva. Sami pupovi izgledaju jako zanimljivo i vrlo su ukusni.

šenon 3

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja