Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Divlji krastavac, ciklantera – lat. Cyclanthera pedata

O uzgoju neobične tropske penjačice koja se uzgaja kao povrće.

 

Divlji krastavac, ciklantera – lat. Cyclanthera pedata je povrće iz obitelji tikvenjača (Cucurbitaceae). Porijeklom je iz područja Anda - Kolumbije, Perua i Bolvije. Danas je prošireni i po srednjoj Americi. Dok je kod nas tek nepoznato i egzotično povrće koje pomalo otkrivamo, drevna Moche civilizacija iz Perua bila je oduševljena ovim povrćem i njegovi se plodovi mogu često naći kao motivi na njihovoj keramici. Još se naziva Caigua, Achocha, a u engleskom govornom području Stuffing Cucumber – krastavac za punjenje.

IMG 8090


Divlji krastavac je sutropska penjačica i može narasti i do 5 metara. Kao i ostali pripadnici obitelji tikvenjača, osjetljivi je na niže temperature i ne podnosi mraz. Zato se uzgaja jednako kao i tikvice i krastavci – sije na otvoreno tek početkom svibnja, odnosno presađuje na otvoreno u drugoj polovici svibnja, dok prođe opasnost od mrazeva.
Ja ga nekako svake godine zaboravim posijati na vrijeme, te sam ga sijala tek krajem svibnja i početkom lipnja u teglice na terasi i kasnije presadila na vrt. Prvi sam ga put uzgajala pred 3 godine i bio je prekrasan i bujan, zarasao je sve rudbeckije uz ogradu. Te godine bilo je dovoljno kiše i to mu je odgovaralo.

divlji krastavac  05082014 rudbeckia i divlji krastavac

Kako mi prošle godine nije baš dobro rastao na vrtu radi suše (a ja ne zalijevam vrt), ove godine sam odlučila povećati si šanse i par sadnica sam posadila direktno u tlo uz ogradu, a par u kantu uz ogradu pokraj garaže. Tu mi ionako ništa ne raste jer je loše tlo, caruju puževi i gaze psi, a u kanti je bilo uzdignuto od puževa, stavila sam u kantu mješavinu zemlje krtičnjaka i pomiješala s kompostom, pognojila organskim gnojivom. Bio mi je na oku i nisam ga mogla zaboraviti zalijati. Doduše, da sam ga imala malo bolje na brizi i možda još jednom prihranila bi bolje narastao, jer biljke u tegli nemaju na raspolaganju korijenju cijelu paletu dostupnih minerala i sveg ostalog kao na otvorenom, zato i trebaju malo veću brigu. Ali i ovako sam jako zadovoljna rezultatom, jako mi je lijepo rastao i širio se na ogradi.

Kao i ostale biljke iz obitelji tikvenjača, i divlji krastavac ima odvojene muške i ženske cvjetove (VIŠE), s time da je kod njega razlika u cvjetovima baš očigledna. Muški cvjetovi rastu u grozdu, ženski samostalno, te naravno već se na samom cvijetu vidi naznaka budućeg ploda. Oba cvjeta su žućkaste boje i primijetila sam dosta osa na njima.

Fotografija 1 - ženski cvijet s malim plodom, fotografija 2 - muški cvijet - grozdoliki oblik s mnoštvom pupoljaka

14072016 zenski cvijet  04082016 muski cvijet

Prvi plodovi pojavili su se kod mene ove godine u drugoj polovici srpnja, a rodio je sve do prvih mrazeva. Plod divljeg krastavca je glatki i svjetlo zeleni. Dok je dugi svega par cm i dok je još čvrsti konzumira se sirovi. U takvom fazi rasta možete ga jesti cijelog s biljke, narezati na kolutiće na salatu i sl. Okusom jako podsjeća na okus pravog krastavca, a može se čak i kiseliti jednako kao i pravi krastavci. Dok malo poraste i dozreli, iznutra postane šupljikavi s velikim crnim, vrlo neobičnim sjemenkama koje izgledaju kao komadić kore drveta (neki vele da ih podsjeća na puzle). Da bi ga tad koristili za jelo, prvo mu morate izvaditi sjemenke, a tad se može kuhati, smljeviti u sok, posušiti i kasnije koristiti kao prah… Nema puno sjemenki po plodu, kao što se i vidi na fotografijama.

28102014 sve faze plodova


Kad je zreli sadrži velike količine fitokemikalija koje se smatraju korisnim za ljudsko zdravlje. Što se toga tiče, biti ću jako oprezna, jer ima jako malo podataka o njemu. Dok ga neke naše hrvatske stranice hvale kao izuzetno zdravu namirnicu i superhranu, na nekim stranicama koje inače konzultiram kad je u pitanju ljekovitost biljaka i zapisi u raznim literaturama o njima – poput Plants for a future  – podaci o njemu su jako šturi. Stoga to ostavljam svakome koga zanima dalje istražiti. U tom slučaju imajte na umu da treba pročitati više izvora i više (provjerenih) literatura kako bi mogli raspolagati nekim relevantnim podacima.
Osim plodova, mogu se koristiti i mladi izbojci i lišće, koje se može kuhati u raznim jelima, ili sušiti za čaj, koji prema PFAF snižava krvni tlak (VIŠE).

U svakom slučaju, svakako ju preporučam na vrtu i u tanjuru. To je biljka koja i nije tako zahtjevna za uzgoj, ima jako lijepe listove pa ju lako možete nekamo iskombinirati i u ukrasne svrhe, te imate jako zanimljive i ukusne plodove.

 

Ako želite nabaviti sjeme divljeg krastavca razmnožavanje u vlastitom vrtu, viškove našeg sjemenja možete ih u ograničenim količinama nabaviti kod nas (OVDJE).

 

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja