Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Grašak - Pisum sativum

Sve o uzgoju graška.

Grašak je jednogodišnja biljka iz obitelji mahunarki, Fabaceae. Porijeklom je iz Sredozemlja i Bliskog Istoka. Botanički, grašak spada u voće, ali ga se u kulinarstvu tretira kao povrće. Samooplodan je, cvjetovi graška su hermafrodit (imaju i muške i ženske organe) ali ga povremeno oprašuju i pčele. Svojim korijenjem obogaćuje tlo dušikom, radi bakterijskih kvržica na korijenju.

Grašak je još u srednjem vijeku smatran čarobnim sredstvom protiv zlih duhova, a do danas kao ljekovito sredstvo za povećanje plodnosti.

Za rast treba sunčanu poziciju i ne uspijeva u hladu. Sjeme graška se može naći svugdje gdje se prodaje sjeme, ali nažalost većinom je tretirano. Ako niste naišli na netretirano sjeme, a želite ga imati, tad prve godine uzgojite grašak iz tretiranog sjemenja, a dalje skupljajte vlastito sjeme. Ima ga za nabaviti više sorti, niske rane (visine do nekih 70 cm), srednji, pa sve do visokog (visine 1,5 metara, velikih mahuna i krupnog zrnja).

Grašak je povrće koje se može vrlo rano sijati na proljeće, čim temperatura tla dosegne 10 stupnjeva. Najbolje raste i uspijeva u rasponu od 13-18 stupnjeva. U našim krajevima, to je povrće koje se uzgaja na proljeće i na jesen. Ne podnosi ljetne vrućine i ako raste u takvim uvjetima, brzo oboli od pepelnice.

Prema mom iskustvu, najbolje ga je sijati početkom travnja, ako postoje vremenski uvjeti za to. Pokušavala sam tokom godina i raniju sjetvu, ali uvijek sam imala problema – ili je slabije klijao radi neodgovarajuće temperature, ili su ptice "nanjušile” i iskopale sjeme, ili su mi voluharice pojele sjeme. Na voluharicama sam dosta toga naučila kako sijati, a da ne unište svježe posijano sjeme. Napravila sam grešku i prekopala samo uski prostor gdje sam sijala sjeme – to su one odmah "prokužile” i točno ispod prekopale, i tako mi pojele svo sjeme. Stoga, ako sijete grašak na nepreoranoj/neprekopanoj gredici, prokopajte širi pojas ili čak cijelu gredicu i onda posijte sjeme. Ali također sam ostala bez jednog reda graška na preoranoj parceli - baš su voluharice u toj liniji prekopale tunel – tu grašak nije niknuo. Metoda koju koristim protiv ptica u fazi sjetve je malčiranje krupnijim ostacima biljaka, da mogu teže doći do tla i iskopati zrnje.

Iako je moje iskustvo takvo da grašak uspijeva najbolje kad je posijan početkom travnja, i čak mi je i samozasijani nicao u isto vrijeme kad i posijani, to ne znači da ne postoje i druga rješenja. Kolegica je probala s jesenskom sjetvom i tako imala ranu sjetvu na proljeće – dakle sve mogućnosti za grašak su otvorene, samo morate isprobavati. Naravno, definitivno zaboravite sparno ljeto za uzgoj graška.

UZGOJ:

Grašak se može sijati u redove, s razmakom od 2-3 cm između zrnja, ili u skupine od po otprilike 5-6 zrna u jamicu, pa s razmakom od 20-30 cm. Sije se na dubini od oko 3 cm. Klija 8-10 dana (ako su povoljni vremenski uvjeti) i brzo raste.

    

Ubrzo nakon početne faze rasta, na vrhovima listova počinju se pojavljivati prve vitice, kojima se grašak, loveći se za biljke ili potpornje oko sebe, održava uspravnim. Prvi listići nemaju te vitice, ali slijedeći listovi na vrhovima razvijaju vitice za penjanje.

   

Čim dođu do određene "prepreke”, vitice se čvrsto počinju oko nje omatati.

Za dobar rast grašak treba potpornje, jer mu stabljika nije stabilna i nakon određene veličine počne se polijegati. Ako ga sijete uz mrežu, onda možete sijati u redove, ako za potpornje koristite grane, onda ga je bolje sijati u skupinama.

Kad malo poraste, oko podnožja biljke možete i nagrnuti malo zemlje – to će učiniti biljku stabilnijom, i navodno može povećati urod. Iskreno, kako sam grašak prije pomalčirala, nisam kasnije imala potrebu ogrijati grašak.

Slika 1: grašak posađen u redu uz mrežu, Slika 2 – grašak posijan po 5 zrna u jamicu – u ovoj fazi potrebno mu je osigurati potpornje, dakle granje ili slično zabosti pokraj svakog grmića Gredica je pomalčirana pa tako ne raste puno korova, i malč osigurava zaštitu od isušavanja tla prilikom jačih proljetnih vjetrova.

    

Mreža za grašak (i krastavce) se može kupiti u poljoapotekama i robnim centrima, a razapinje se između 2 postavljena stupa. Grane za podupiranje graška preporučam da budu čim razgranatije. Možete koristiti ostatke grana od obrezivanja voćaka, ili potražiti u obližnjem šumarku. Nije bitno da su jako velike, ali jako su bitne da se sav grašak ne polijegne. Osim oba spomenuta načina, grašak možete sijati i uz žičanu ogradu – i ona će poslužiti svrsi.

Slika 1 – grašak uz pocinčanu ogradu, Slika 2 – grašak poduprt s granjem

   

Na gornjoj slici br. 2 možete primjetiti dijelove najlonskih vrećica – to je zaštita od ptica. Ptice, pogotovo čvorci koji se kreću u jatima, jako rado napadaju gredice s graškom kad je u fazi cvatnje i zametanja plodova, i tad mogu pojesti sve te mlade izdanke. Preporučljivo je postaviti razna strašila, stare CD-e ili DVD-e na konopcima – da ih preplaši s odbljeskom, ili jednostavno nešto šustavo što se kreće na vjetru što će ih prestrašiti i otjerati.

Grašak uobičajeno cvate u bijeloj boji, i to u skupinama cvjetova. nakon što otpadnu latice, uskoro se naziru zelene mahune u kojima se razvijaju zrna graška.

 

    

Mahune istodobno i rastu u dužinu, i unutar njih se "pune” zrna. Isprva su one plosnate, i polako postaju sve okruglije. Tako i plodovi graška unutar njih, a što možete vidjeti na slici ispod:

    

Grašak se bere dok su mahune "pune” dakle zrna oformirana. Od sjetve do berbe uobičajeno prođe 60 dana. Ali, morate imati na umu da grašak morate pobrati na vrijeme, kad su mahune pune, sjajno zelene, tad su zrna mlada i sočna, mirisna kad se skuhaju. Ako već za par dana propustite pobrati mahune graška, one već počinju biti svjetlije, hrapave, a plodovi više nisu onako slatki. Tada ih je možda dobro radije ostaviti da potpuno sazriju – dakle potpuno poblijede i osuše se, a taj grašak skupite za sjeme za iduću godinu.

Slika: glatke zelene mahune su mladi grašak, svjetlije i hrapave su prekasno pobrane – takav grašak nije više tako ukusan, i duže se mora kuhati

Sama faza dozrijevanja graška ne traje dugo, i kroz 2 tjedna uglavnom imate glavninu berbe. Početno ćete par dana brati ponešto dozorenih mahuna, a onda nakon toga većina dozori, a kasnije procvate tek pokoji. Stoga ćete sigurno imati odjednom i nešto viška graška – smrznite ga u ledenici. On će još mjesec dana zadržati onaj fini miris i aromu.

Kod berbe graška morate paziti da samo tako ne potežete mahune – jer ćete pritom vrlo vjerojatno iščupati i samu biljku graška, koje nema jako razvijeni sustav korijenja – ako malo jače potegnete, gotovo sigurno ćete ga iščupati. Stoga jedno rukom primite dio peteljke prije zrna, i onda potegnite, ili to možete istodobno i jednom rukom.

Slika 1- potezanjem se NE bere grašak Slika 2 – kod branja je jako bitno primiti peteljku prije mahune, da se ne iščupa cijela biljka

    

I za čišćenje zrnja iz mahuna postoji provjerena tehnika:) Mahunu okrenite u ruci tako da vam je na vrhu vrh mahune, a ispod peteljka, okrenite obliji dio prema gore i laganim pritiskom na sredinu – mahuna se sama otvara. Najlakše je čistiti idealno zreli grašak, ako je previše zreli i zrna su već jako natiskana unutar mahune, onda se i ne otvara potpuno cijela mahuna na 2 dijela, nego se radi veličine graška kida.

Kad većinu poberete grašak se miče s gredica i tako se oslobađa prostor za novu povrtnu kulturu- npr u lipnju za crnu rotkvu ili repu. Preporuča se ne čupati ga već porezati, radi bakterija na korijenju koje obogaćuju tlo dušikom, ali dakako to ovisi o tome koju ste kulturu namijenili uzgajati na toj gredici.

Kako skupiti sjeme graška pročitajte na sljedećem linku: Sjeme graska berba i spremanje

Dakle kako sam već napisala, u kontinentalnom dijelu Hrvatske ga je najbolje sijati početkom travnja, ali za produženu berbu, možete još zasijati jednu gredicu i početkom svibnja. Ja sam početkom travnja sijala istodobno 2 vrste – niski rani, i visoki kasniji. Niski mi je počeo roditi početkom lipnja, a kasni sredinom lipnja. A početkom svibnja sam posijala još jednu gredicu ranog graška – taj počinje zoriti u drugoj polovici lipnja – i tako imam dugo svježi grašak u svom vrtu. Kod mene se stvarno ne isplati kasnije sijati grašak, jer čim počnu one prave ljetne vrućine, grašak počinje oboljevati od pepelnice i onda je to samo mučenje za njega. Međutim, možete ga probati posijati krajem kolovoza, za berbu krajem studenog, prije prvih mrazeva koji ga uništavaju.

Ovako izgledaju vitice graška na jesenskoj jutarnjoj rosi – pravo remek-djelo prirode:

NAMETNICI:

- lisne crne uši – aphis fabae – one se uobičajeno pojavljuju u simbiozi s mravima (više)

- crni i pjegavi graškov savijač (Cydia nigricana, C. lunulana)na koje možete naići unutar mahuna kako uništavaju zrnje)

   

Više o ostalim nametnicima graška možete pročitati ovdje.

BOLESTI

Kod mene od bolesti grašak napada pepelnica, i to samo u slučaju da jake vrućine i sunce oslabe biljke graška. Stoga se ne proporuča uzgajati grašak ljeti, nego na proljeće i na jesen.

Prošle godine mi je iz kupljenog sjemena, uz većinu graška s bijelim cvjetovima, izraslo i par stabljiki graška s crvenim cvjetovima. Mahune i zrna ovog graška su doduše zeleni, ali juha od ovog graška je smeđe-crvena. Da li je to uobičajeno s graškom ovakovog cvijeta – ne znam, ali u jednom kutku vrta mi se ovaj grašak sam zasijava, a juhica od njega je redovno crvene boje. Ta kuhana zrna ne ostaju zelena, nego postaju smećkasta.

    

Prema knjizi "Ljekovitost voća i povrća”, grašak je idealna prehrambena namirnica. Kao i ostale mahunarke, izuzetno je bogat proteinima. 100 grama graška pružaju organizmu 10 puta više bjelančevina nego kobasica s prženim krumpirićima i tortom kao desertom (joj kako volim ljude uputiti na to dok mi "pametuju” da kao vegetarijanka ne dobivam dosta proteina iz prehrane). Grašak koji je počeo klijati u sebi nakuplja puno vitanima C, kao zaštitu od svih kogućih parazita. Visoki udio balastnih tvari u grašku odstranjuje otrove, spušta razinu kolesterola i masnoću u krvi te otklanja zatvor stolice. Prepun je nukleinskih kiselina koje djeluju pomlađujući i potiču rast stanica.Zeleni grašak sadrži natprosječne količine vitamina A, željeza, cinka, vitamina B – B1 (jača živce), B2 (za rast kose i jačanje kože) i B3 (jača srce i krvotok, te poboljšava raspoloženje). Za jelo je najvrijedniji svježi, sezonski grašak. Konzervirani grašak izgubi i do 90% određenih vitamina, dok suhi grašak zadržava 1/4 bjelančevina i 1/2 ugljikohidrata. Preporučljiv je i duboko smrznuti grašak, međutim, nijedan grašak nije po okusu ni sjena domaćem sezonskom, svježe ubranom grašku. Oni koji su to probali, dobro znaju o čemu sad pišem. Miris mladog graška na proljeće, zajedno s mladom mrkvom u proljetnoj juhi – to je jedan od nezaboravnih mirisa, a okus tog graška – neusporediv s onim što možete kupiti u dućanima. To nije ni sjena onom pravom, svježe ubranom mladom grašku. Ako to niste nikad probali, vjerujte mi na riječ – vi ne znate kakvog je okusa i mirisa grašak.

Nadam se da sam vam dala dovoljno razloga zašto ga uzgajati u vlastitom vrtu:)

A recept za juhu od mladog graška pročitajte na slijedećem linku: Juha od graska

Sjeme više vrsti graška možete potražiti u ponudi naših viškova sjemenja iz biovrta OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja