Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Jestiva loboda - Atriplex hortensis

Jestiva loboda, Atriplex hortensis je povrće iz obitelji Amaranthaceae, potporodica Chenopodioideae.  To je rod s velikim varijacijama u vrstama i široke rasprostranjenosti. Mnoge vrste iz tog roda su jestive, a najomiljenija ja vrsta Atriplex hortensis koja se još naziva jestiva loboda, planinski špinat, francuski špinat. Crvenkastu verziju ove vrste nazivaju vrtna pepeljuga (atriplex hortensis var rubra).

Jestiva loboda, Atriplex hortensis je povrće iz obitelji Amaranthaceae, potporodica Chenopodioideae. To je rod s velikim varijacijama u vrstama i široke rasprostranjenosti. Mnoge vrste iz tog roda su jestive, a najomiljenija ja vrsta Atriplex hortensis koja se još naziva jestiva loboda, planinski špinat, francuski špinat.

Crvenkastu verziju ove vrste nazivaju vrtna pepeljuga (atriplex hortensis var rubra). Kao povrće koristi se kroz ljudsku povijest još od mezolitika.

Ova je biljka jednostavna za uzgoj, sije se u rano proljeće direktno na otvoreno – u 4. mjesecu i vrlo brzo napreduje. Kako sam imala iskustvo s njom da mi prvi put dok sam nabavila sjeme nike niknula, a niti mojoj susjedi, a sama se jako uspjašno zasijava – preporučujem stratifikaciju sjemenja – ili držite sjeme jedno vrijeme u frižderu, ili par dana u ledenici.

Prilično je otporna i nezahtijevna biljka i može narasti do 1,5 metara. Listovi se ove vrste lobode mogu ubirati cijelo ljeto sve do jeseni, a pripremaju se isto kao i špinat. Okus joj je slankast i posjeća na okus špinata. Kako sam malo istraživala pokušavajući pronaći ovu vrstu na internetu, pronašla sam puno podataka o jestivosti lobode – mnogi ju smatraju boljom i ukusnijom od špinata.

U drugoj polovici ljeta ova biljka počinje cvasti, nakon čega se stvara mnoštvo sjemenki, koje su isprva zelene:

    

Na jesen se sjemenke posuše – posmeđe na biljci i tad su spremne za branje. Sjemenke su plosnate, okrugle, promjera oko 1 cm.

Jako se uspješno sama zasijava i niče rano na okolnim gredicama gdje je prošle godine rasla. Mlade biljčice jako rado napadaju crne uši.

Iako nijedna vrsta ne sadrži toksine, biljke ovog roda se ne bi smjele konzumirati ako rastu na tlu koje je tretirano umjetnim gnojivima, jer nakupljaju štetne nitrite u svom lišću. Dakle, ovu biljku za hranu morate uzgajati organski. Jestiva loboda ima blago laksativno djelovanje – mnogi će reći da ova biljka izvrsno "počisti crijeva”. Sjeme sadrži saponine koji su otrovni, pa iako se oni slabo asorbiraju u organizam, te mogu uništiti kuhanjem, budite na oprezu s sjemenjem. Dakle, lišće se konzumira sirovo ili kuhano, te sjeme obavezno kuhano.

Više o primjeni i ljekovitosti možete pročitati ovdje: http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Atriplex%20hortensis

Od čestih biljaka u našem podneblju koja joj je srodnik je bijela loboda – chenopodium album, biljke koju mnogi smatraju korovom, a zapravo jestiva biljka – odlična za salate, a mladi se izdanci mogu kuhati kao šparoge. Ne tako davno bila je puno češće na stolovima kao česta namirnica, danas nažalost njena je hranjivost poznata samo znalcima. Ali s samoniklim biljem treba biti oprezan: postoji još nekoliko vrsta lobode koje su joj slične ali nisu jestive – smrdljiva ili opora loboda i srcolisna loboda, a postoji i grozdasta loboda čije eterično ulje sadrži otrovne tvari – najbolje ih možete otkriti po neugodnom mirisu nakon što list protrljate prstima.

Eto, vrijedi probati i malo proširiti vidike….

Slika: bijela loboda – chenopodium album

 

Sjeme jestive lobode možete potražiti u našim viškovima sjemenja iz biovrta OVDJE, a našu cjelokupnu ponudu sjemenja možete pogledati OVDJE.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja