Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Kelj - brassica oleracea, var. sabauda

Kelj je varijetet kupusa, uzgojili su ga od praroditelja kupusa navodno selekcijom belgijski vrtlari u 18. stoljeću. Iako je dakle varijetet kupusa, dosta se razlikuje od njega.

Kelj je varijetet kupusa, uzgojili su ga od praroditelja kupusa navodno selekcijom belgijski vrtlari u 18. stoljeću. Iako je dakle varijetet kupusa, dosta se razlikuje od njega. Lisnato povrće ima relativno malu energetsku vrijednost i visok sadržaj minerala, vitamina, sirove celuloze i sl, međutim kelj je tu iznimka – on ima visoku dozu jednog i drugog, dakle on je kalorično lisnato povrće. Sadrži obilje ugljikohidrata, bjelančevina i masti, puno više od kupusa. Sadrži mnogo vitamina C, vitamine grupe B (B1, B2, B6 i PP) i provitamin A, te kalij, magnezij i željezo u kojem znatno nadmašuje kupus.
Jedini nedostatak pred kupusom je što se neda kiseliti. Jedno istraživanje je pokazalo da sadrži neke spojeve ulja slačice koji usporavaju hiperfunkciju žlijezde štitnjače, pa su ljudi koji jedu puno kelja miroljubive prirode.

UZGOJ:
- sije se u ožujku u klijalište, kasnije sorte od travnja do svibnja na vrt. Presađuje se do kraja lipnja na razmak 40×40 rane, odnosno 50×50 kasne sorte – sadnja na uskom prostoru stvara male glavice i potiče bolesti. Ja kupusnjače najradije sijem direktno na otvoreno – biljčice su otpornije i jače, i kasnije ih rasadim po vrtu – biljčice uzgojene prije u zatvorenom prostoru su manje otporne, a ako nemaju dovoljno svjetlosti za rast jako se izduže.

Kod svih vrsta kupusa i kelja je karakteristično da imaju okus točno onako kako su bile uzgajane: kupus ili kelj pupčar iz dobrog biološkog uzgoja nikada nema neugodan okus, a iz posude u kojoj se kuha ne miriše neugodno – što se je mnogima znalo dogoditi pri kuhanju kupljenog kelja. Nepravilna gnojidba se primjeti na – mirisu. Zahtjeva mnogo gnojiva i dovoljno vlage, a tlo mora biti rahlo, najbolje je malčirati gredice.

Posipanje drvenim pepelom i kamenim brašnom pomaže protiv uši, mješoviti nasad s rajčicom i celerom ga štiti od kupusnog bjelca, a čula sam da kupusnog bjelca tjera i jedan mali trik: smrviti ljusku jajeta i nabacati između kupusa i kelja, tako će ženka kupusnog bjelca koja želi položiti jaja misliti da je već "zauzeto”. Kamilica, korijander i kim mu poboljšavaju okus, a dobra kombinacija je i neven. Ostali dobri susjedi: grašak, krumpir, poriluk, salata, špinat. Loš susjed i predkultura: gorušica.

3 glavne vrste kelja su: glavati kelj, kelj pupčar i lisnati kelj (raštika) koji je otporan na zimu i ostaje u vrtu, a kao i kelj pupčar, boljeg je okusa nakon prvog mraza.

Može se jesti sirov ili kuhan, a mogućnosti primjene su stvarno višestruke: juhe, variva, pire, gibanice, savijače, punjeni i pečeni kelj pa do odrezaka koji zamjenjuju meso – samo treba dati mašti na volju.

NAMETNICI:

Kupusnjače napadaju kupusne stjenice u svim fazama rasta:

http://www.biovrt.com/article/Kupusna-stjenica-Eurydema.html

Napada ih i kupusni bijelac:

http://www.biovrt.com/article/Kupusni-bjelac-pieris-brassicae.html

Na odraslim glavicama među listovima često se mogu naći mali puževi koji ih obožavaju:

http://www.biovrt.com/article/Puzevi.html

UZGOJ SJEMENJA:

Kej nakon branja ne morate počupati – samo odrežite glavicu i tako ga ostavite na zemlji na vrtu. Na proljeće može potjerati nove glavice iz preostale stabljike, samo će ih biti više i biti će manje veličine, i na proljeće će procvjetati – kupusnjače cvatu na proljeće (jedino brokula može cvjetati već iste godine) – potjeraju visoku stapku do 1,5 metara i cvatu žutim cvjetićima koji jako privlače pčele. Kupusnjače se vole križati – ako uzgajate sjeme imajte na umu da vam se sve vrste mogu međusobno iskrižati – sadite ih udaljene od drugih vrsta kupusnjača.

kupusnjace cvijet1

Nakon cvatnje nastaju zelene uske mahune. Dok se one posuše u njima je zrelo crno okrugo sjeme. Ptice jako vole sjeme kupusnjača.

kupusnjace sjeme1

 

Izvori:
LJEKOVITOST VOĆA I POVRĆA, NONE KLAUS OBERBEIL,DR. CHRISTIANE MED. LENTZ

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja