Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Dud, murva – lat. Morus

Dud ili murva zaboravljeno je voće koje se sve više vraća u naše voćnjake radi vrlo ukusnih plodova.

Dud ili murva je listopadno stablo iz obitelji Moraceae, porijeklom iz Azije, a danas je rasprostranjeno po cijeloj Hrvatskoj. Može narasti do 20 metara, ali rijetko prelazi visinu od 10-15 metara. Dud se može se uzgajati stablo, ali i kao grm. U zadnje vrijeme se uzgaja i u ukrasne svrhe, cijepljen na manje podloge pa raste kao malo drvce spuštenih grana – tzv pendula. Otporan je na hladnoće, može rasti u polusjeni ili na suncu, podnosi sve vrste i ph tla, a rado raste u siromašnim tlima, perferira dobro drenirana i vlažnija tlo. Dobro podnosi atmosferska zagađenja.

U južnim krajevima Hrvatske dud se uobičajeno naziva murva, a sjeverno, kod mene u Međimurju, dud smo zvali malina, ali s drukčijim naglaskom da se zna razlika s «klasičnim» malinama, dakle s naglaskom na drugi slog riječi malina.

Postoje tri vrste duda koje rastu u našim krajevima:

Morus nigra – crni dud

Morus alba – bijeli dud

Morus rubra – roza, crveni dud

Najčešći su kod nas bijeli i crni dud.

 dud morus 4

Dud u našim krajevima cvate tokom svibnja, a dozrijeva tokom lipnja i sprnja.

Cvjetovi su sitni i neugledni, te jednodomni. To znači da su neki cvjetovi samo muški, neki samo ženski. Međutim, ovisno o stablu, neko može imati samo ženske cvjetove, neko drvo samo muške (murvac, muški dud), ili oboje.

Ja sam pred nekoliko godina kupila 2 sadnice crnog duda, ispalo je da je jedna sadnica ženska, znači sadrži samo ženske cvjetove, a druga sadnica ima oba spola – i ženske i muške cvjetove na sebi. A treća sadnica koju imam, a koja mi je nikla iz sjemenki, ispala je sadnica samo s muškim cvjetovima, dakle muški dud, murvac koji ne rodi. Razmišljam na njega cijepiti reznice s duda koji rodi.

Evo kako to izgleda na fotografijama, nakon cvatnje:

Ženski dud: svi cvjetovi razvijaju se u plodove:

 dud morus 5

 Muški dud - nakon cvatnje cvjetovi propadaju, nema plodova:

 dud morus 7

Dud i s ženskim i muškim cvjetovima: muški cvjetovi se suše i opadaju, ženski se razvijaju u plodove

 dud morus 8

Stoga, najsigurnije je dud uzgojiti iz reznice ili cijepljenjem, jer vam iz sjemenke može izrasti i muški dud, pa na kraju neće roditi. A dud se jako uspješno uzgaja iz sjemenki, i upravo je kod mene niknulo već nekoliko komada, najvjerojatnije kako je ptičicama u letu ispao plod, i tako su zasijale dud u mom vrtu

Navodno se reznicama lako razmnožava: u rano proljeće ili jesen se uzima reznica dužine 20-40 cm s rodnog drva i položi okomito u zemlju, s 2 pupa iznad, a možete probati i povaljenicama. Ovako uzgojene biljke zadržavaju osobine matične biljke, dakle birate rodno stablo za razmnožavanje.

 

Dud počinje dozrijevati u prvoj polovici lipnja, ali kontinuirano dozrijeva i tokom srpnja. Plodovi postupno zore pa prelaze iz zelene boje u crvenu i na kraju u crnu (ili bijelu ili crvenu). Kad je plod zreli, možete ga bez problema ubrati s grane, ili je već pao na tlo – ako se plod neda samo tako odvojiti od grane, kako god on izgledao zreli, nije još zreli, pa radije pričekajte.

 dud morus 12 dud morus 11

Nekad smo imali veliko drvo duda, i svako jutro smo skupljali svježe zrele plodove koji su popadali s stabla, jer je bilo previsoko za ručno branje. Stoga ako imate visoki dud, dobro je ispod njega imati redovito pokošeni travnjak ili nešto slično, da bi se mogli skupljati zreli plodovi. Plodovi sadrže dosta vitamina i minerala, a mogu se jesti i sirovi, ali i prerađivati u sokove, džemove, rakiju ili vino. Također, plodovi se mogu posušiti i koristiti kao zamjena za groždice, ali i posušiti i samljeti u prah. Listovi bijelog duda se mogu koristit kao povrće.

 dud morus 10

Crni dud ostavlja boju, pa računajte na ljubičasto-crne ruke nakon berbe, ali i na teško uklonjive mrlje na odjeći ako se zaprljate njime. Jako ga vole i životinje i insekti.

Što se tiče okusa, probala sam dosad bijeli i crni dud, i meni je osobno crni dud bolji, jer je aromatičniji. Bijeli dud je onako, više sladak, kao med, ali bez nekog specifičnijego okusa kao što je to crni dud.

Dud je biljka koja je korištena odavna u kineskoj narodnoj medicini, svi djelovi biljke su ljekoviti na neki način.

Više o ljekovitosti crnog duda:

http://www.pfaf.org/user/plant.aspx?latinname=Morus+nigra

i o ljekovitosti bijelog duda:

http://www.pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Morus+alba

Listovi duda su također jako zanimljivi i pojavljuju se u više oblika, pa se nemojte iznenaditi ako će na dudu odjednom narasti list drukčiji nego što su prvotno rasli – to je uobičajeno za stablo duda.

 dud morus 3

Bijeli dud jako privlači gusjenice, ta vrsta se je prvenstveno posvud sadila za uzgoj gusjenica dudovog svilca, dakle za proizvodnju svile. Prema podacima s interneta, Hrvatska je bila treća država u svijetu po uzgoju bijelog duda za proizvodnju dudovog svilca, a za proizvodnju svile. U mnogim gradovima rasli su drvoredi crnog duda, danas su nažalost rijetkost. Otkrila sam drvored duda pred nekoliko godina na Molatu, a i u Čakovcu je tek ostalo nekoliko komada stabala crnog duda…a tako je vjerojatno i u većini hrvatskih gradova – baš šteta.

Osim toga, drvo duda bilo je cijenjeno i u izradi bačava za rakiju, a u dolini Neretve i za izradu neretvanskih lađa.

Nekad je u našim krajevima raslo jako puno duda, danas ga gotovo više nigdje nema. Skoro svako dvorište imalo je nekad dud, a onda su ga ljudi počelo masovno micati s svojih imanja, što radi puno insekata radi popadanih plodova, što radi gusjenica, tako da je danas skoro pa postao zaboravljeno voće. Ali, malo pomalo ponovo raste interes za ovo fino i zanimljivo voće, te ga se sve više sadi u voćnjacima pojedinaca.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja