Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići

Zaštita voćki od voluharica

Kako prilikom sadnje zaštititi voćke od voluharica.

Svi koji ste ikada nešto posadili, a imate voluharice na vrtu ili u voćnjaku, vrlo vjerojatno ste prije ili poslije imali gubitaka radi voluharica. Osim što su poznate po tome što jako vole jesti lukovice i gomoljasto povrće, voluharice rade jako velike štete u voćnjacima i vinogradima. U stanju su potpuno pojesti svo korijenje voćaka i tako potpuno uništiti stabla. I nisu im na meti samo mala ili mlada stabla, uništavaju i velika odrasla drveća. Više o voluharicama možete pročitati ovdje.

Štete u vrtu su mi već nešto sasvim normalno, zato sadim pojedinačne vrste na više mjesta u vrtu, i u raznim kombinacijama, tako da unatoč gubicima ipak nešto ostane. Jedan dio krumpira mi obavezno pojedu svake godine, pa mrkve, cikle…Ali sve su to jednogodišnje biljke koje možete sijati u većem broju i uvijek tako nekako kompenzirati gubitke. S voćkama je malo drukčija priča i više i novaca, i vremena i truda je uloženo u to. Pretprošle sam godine posadila svoj prvi voćnjak, i već na proljeće iduće godine me je dočekalo prvo razočarenje: marelica se je jednostavno porušila, jer su voluharice oglodale apsolutno svo korijenje. Slično je bilo i s aronijom, ostao je tek jedan mali korijenčić i jedva sam ju spasila… Najviše glodaju korijenje voćaka upravo preko zime, kad nema toliko ostalih slasnih gomolja na raspolaganju.

Slika: ostatak marelice, svo korijenje je oglodano sve do debla


U traženju nekog trajnijeg rješenja našla sam dvije dobre ideje, a to je sadnja s trnovitim grančicama, i sadnja s lomljenim staklom. I jedna i druga metoda imaju cilj odvraćanje voluharica od korijenja. Dakle voluharica kopa tunele pod zemljom, a u slučaju da naspete lomljeno staklo ili grančice s trnjem oko korijenja, nabosti ili porezati će se i odustati. Ovo je način koji mi je najviše prihvatljiv jer ne odobravam nikakvo trovanje ili ubijanje "štetočina”, voluharici je dosta samo jednom da se nabode ili poreže i neće se vratiti, i tako će voćka ostati zaštićena, i to kroz više godina, a voluharica će ostati živa. Kako granje i trnje ipak truli preko godina u zemlji, odabrala sam na kraju metodu lomljenog stakla, jer planiram da ovaj voćnjak ostane i raste kroz dugi niz godina. Postoje doduše i metode da se voluharice pokuša odvratiti ljudskom kosom ili pasjim dlakama, ribama, bazgom…to su stvari čiji ih miris odvraća, ali dakle to je privremeno a ne dugoročno rješenje. Sve to prije ili poslije istruli i više nema učinak odvraćanja.Ostale metode su mi zapravo pogodnije za vrt, i suprotno, metoda stakla mi nije pogodna za vrt jer to svake godine iznova obrađujem.


Dakle za početak, prvo sam skupljala stare boce, i usitnila sam ih na način da sam ih stavila između tkanine i udarala čekičem. Funkcija tkanine je da zadrži komade stakla, u najgorem slučaju da vam komadić stakla ne uleti u oči. Da li sam trebala još sitnije usitniti ili ne, neznam točno kako je idealno, ali to mi se je činili prihvatljivo. A inače, i u prodaji postoji lomljeno staklo za kupiti upravo za sadnju voćaka.

Nakon toga sve sam spremila u vrećicu i uputila se s motikom i sadnicama voćaka u voćnjak.

Odmah nakon što sam iskopala rupu za voćku, stavila sam nešto stakla na dno, i kako sam dodavala zemlju oko korijenja, tako sam još stavila i staklo okolo. Voluharice kopaju u više slojeva, i zato je bitno da je korijenje sa svih strana okruženo staklom.

     


Nadam se da je ovo dugoročnije rješenje i da će mi voćke ostati netaknute, jer ovako dok ih sadim nezaštićene, samo se mogu razočarati i otkrivati pojedeno korijenje i uništene voćke. Ovo se je proljeće srušila i dunja posađena prošle godine, od velikog korijena ostalo je tek par "končića” sastrane na ostatku korijenja. Svejedno sam ju opet posadila, naravno ovaj put okruženu staklom, i nadam se da će ipak preživjeti i da će joj korijen opet narasti.


Metoda sadnje staklom je metoda koja mi se zasad čini kao najučinkovitije i najprihvatljivije rješenje u zaštiti voćaka od voluharica. Sve sadnice voćaka posađene ove godine posađene su na taj način, i iskreno se nadam da će u mom vrtu doživjeti duboku starost:)

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Biovrt koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja. Za nastavak pregleda i korištenje klikni na gumb "Slažem se". Uvjeti korištenja i kolačići