Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Zaštita voćki od voluharica

Kako prilikom sadnje zaštititi voćke od voluharica.

Svi koji ste ikada nešto posadili, a imate voluharice na vrtu ili u voćnjaku, vrlo vjerojatno ste prije ili poslije imali gubitaka radi voluharica. Osim što su poznate po tome što jako vole jesti lukovice i gomoljasto povrće, voluharice rade jako velike štete u voćnjacima i vinogradima. U stanju su potpuno pojesti svo korijenje voćaka i tako potpuno uništiti stabla. I nisu im na meti samo mala ili mlada stabla, uništavaju i velika odrasla drveća. Više o voluharicama možete pročitati ovdje.

Štete u vrtu su mi već nešto sasvim normalno, zato sadim pojedinačne vrste na više mjesta u vrtu, i u raznim kombinacijama, tako da unatoč gubicima ipak nešto ostane. Jedan dio krumpira mi obavezno pojedu svake godine, pa mrkve, cikle…Ali sve su to jednogodišnje biljke koje možete sijati u većem broju i uvijek tako nekako kompenzirati gubitke. S voćkama je malo drukčija priča i više i novaca, i vremena i truda je uloženo u to. Pretprošle sam godine posadila svoj prvi voćnjak, i već na proljeće iduće godine me je dočekalo prvo razočarenje: marelica se je jednostavno porušila, jer su voluharice oglodale apsolutno svo korijenje. Slično je bilo i s aronijom, ostao je tek jedan mali korijenčić i jedva sam ju spasila… Najviše glodaju korijenje voćaka upravo preko zime, kad nema toliko ostalih slasnih gomolja na raspolaganju.

Slika: ostatak marelice, svo korijenje je oglodano sve do debla


U traženju nekog trajnijeg rješenja našla sam dvije dobre ideje, a to je sadnja s trnovitim grančicama, i sadnja s lomljenim staklom. I jedna i druga metoda imaju cilj odvraćanje voluharica od korijenja. Dakle voluharica kopa tunele pod zemljom, a u slučaju da naspete lomljeno staklo ili grančice s trnjem oko korijenja, nabosti ili porezati će se i odustati. Ovo je način koji mi je najviše prihvatljiv jer ne odobravam nikakvo trovanje ili ubijanje "štetočina”, voluharici je dosta samo jednom da se nabode ili poreže i neće se vratiti, i tako će voćka ostati zaštićena, i to kroz više godina, a voluharica će ostati živa. Kako granje i trnje ipak truli preko godina u zemlji, odabrala sam na kraju metodu lomljenog stakla, jer planiram da ovaj voćnjak ostane i raste kroz dugi niz godina. Postoje doduše i metode da se voluharice pokuša odvratiti ljudskom kosom ili pasjim dlakama, ribama, bazgom…to su stvari čiji ih miris odvraća, ali dakle to je privremeno a ne dugoročno rješenje. Sve to prije ili poslije istruli i više nema učinak odvraćanja.Ostale metode su mi zapravo pogodnije za vrt, i suprotno, metoda stakla mi nije pogodna za vrt jer to svake godine iznova obrađujem.


Dakle za početak, prvo sam skupljala stare boce, i usitnila sam ih na način da sam ih stavila između tkanine i udarala čekičem. Funkcija tkanine je da zadrži komade stakla, u najgorem slučaju da vam komadić stakla ne uleti u oči. Da li sam trebala još sitnije usitniti ili ne, neznam točno kako je idealno, ali to mi se je činili prihvatljivo. A inače, i u prodaji postoji lomljeno staklo za kupiti upravo za sadnju voćaka.

Nakon toga sve sam spremila u vrećicu i uputila se s motikom i sadnicama voćaka u voćnjak.

Odmah nakon što sam iskopala rupu za voćku, stavila sam nešto stakla na dno, i kako sam dodavala zemlju oko korijenja, tako sam još stavila i staklo okolo. Voluharice kopaju u više slojeva, i zato je bitno da je korijenje sa svih strana okruženo staklom.

     


Nadam se da je ovo dugoročnije rješenje i da će mi voćke ostati netaknute, jer ovako dok ih sadim nezaštićene, samo se mogu razočarati i otkrivati pojedeno korijenje i uništene voćke. Ovo se je proljeće srušila i dunja posađena prošle godine, od velikog korijena ostalo je tek par "končića” sastrane na ostatku korijenja. Svejedno sam ju opet posadila, naravno ovaj put okruženu staklom, i nadam se da će ipak preživjeti i da će joj korijen opet narasti.


Metoda sadnje staklom je metoda koja mi se zasad čini kao najučinkovitije i najprihvatljivije rješenje u zaštiti voćaka od voluharica. Sve sadnice voćaka posađene ove godine posađene su na taj način, i iskreno se nadam da će u mom vrtu doživjeti duboku starost:)

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja