Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Zaštitne mreže za voćke

Ukoliko imate problema s divljači koja vam uništava koru voćaka, svakako trebate na neki način zaštititi stabla. 

Ukoliko imate problema s divljači koja vam uništava koru voćaka, svakako trebate na neki način zaštititi stabla. Divljač najviše voli koru mladih voćki i na taj način može zapravo vrlo jednostavno uništiti voćku. Dovoljno je da malo oglodaju mladu koru i to je dovoljno da se mlade voćke posuše. Ovu lekciju sam nažalost naučila na teži način: moj voćnjak odnosno parcele nisu ograđene, a iza moje parcele nalaze se otvorena polja i blizu je šumarak. I tako su mi odmah nakon sadnje mojih prvih voćaka bile oglodane dvije voćke, koje se nažalost nisu oporavile od toga. Stoga sam morala brzo zaštititi voćke prije nego ih divljač uništi.

Prvih godina isprobala sam više načina: granje i kolci oko voćaka, kupljene crne zaštitne mreže, mreže napravljene u kućnoj radinosti od pletiva za ograde - više na linku: Zaštita voćaka od hladnoće i od divljači

zastitne mreze za vocke 1    zastitne mreze za vocke 2

Osim navedenih načina u tekstu, neki omataju voćke i vrećama koje skidaju na proljeće. To je doduše dobro rješenje za zaštitu voćke tokom zime, ali meni treba cijelogodišnja zaštita.

zastitne mreze za vocke 3

Ove sam jeseni posadila veću količinu voćaka, a u dućanima su ponestale crne zaštitne mreže. Zapravo, pronašli smo ih u jednom jedinom dućanu, ali bezobrazno skupe: čak po 10 kn/kom, inače sam ih kupovala po 5 -6 kn. A isto tako, kako sam proučavala pojavu pucanja kore na voćkama - mrazopuc, nekako mi se čini da i crne mreže baš i nisu idealno rješenje.

U potrazi i mozganju što napraviti da čim prije zaštitim voćke od divljači, sjetila sam se super ideje: bijela plastična mreža za završne radove u građevinarstvu. Praktična je jer je savitljiva, lako se reže, lako se oblikuje po potrebi oko voćke pa je čak i bolja od crne koja je kruća – što je ponekad problem s voćkama koje imaju niže grane. Također, puno je jeftinija: 5 kn/metar, a za potrebe omotavanja oko voćki rezala sam ih na 40 cm i tako isto dobila veću mrežu koja će biti iskoristiva oko voćki više godina kako one rastu.

 zastitne mreze za vocke 4

Za razliku od gotovih crnih zaštitnih mreža koje se same omotavaju, za ovu vrstu mreže trebate i špagu i malo se više potruditi omotati ju oko voćke. Kako se mreža brzo i sama odmotava, ovo je lakše raditi u paru, pa jedna osobe drži omotanu mrežu, druga veže špagu oko nje. Zavežite mrežu na barem 2 mjesta – pri vrhu i pri dnu, kako se mreža ne bi odmotavala.

zastitne mreze za vocke 5  zastitne mreze za vocke 7

Bitno je i da mreža bude čim bliže voćki, radi mogućeg snijega : ako ćete ostaviti previše prostora oko mreže i stabla tu bi se mogao skupljati snijeg, pa ako se nakupi previše snijega mogao bi on sve potisnuti prema tlu uslijed jačeg vjetra. Tako bi moglo sve to uzrokovati čak i pucanje mladog stabla uslijed polijeganja. Stoga je na prvoj fotografiji mreža predaleko od voćke i treba ju bolje omotati oko mladog stabla (naknadno sam to popravila):

zastitne mreze za vocke 6  zastitne mreze za vocke 8

Ovakve bijele mreže su mi korisnije i radi mrazopuca. Naime, voćke se boje bijelom otopinom da bi se odbijale sunčane zrake tokom zimi i tako odgodilo zagrijavanje stabala. Radi zagrijavanja dolazi do ranijeg kolanja sokova unutar debla voćke i širenja unutar tkiva, što kora voćke ne prati, pa dolazi do pucanja kore. Kako je mreža bijela, ona zapravo ima 2 funkcije: zaštita od divljači i zaštita od zagrijavanja, a time i pucanja kore voćaka. Također, ove će mreže trajati i kroz više godina, uvijek se po potrebi i rastu stabala mogu odmotati i ponovo povezati. A najbitnije mi je što sam na ovaj način našla na dugotrajno rješenje zaštite voćaka.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja