Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Ekološke metode suzbijanja puževa

Kako ekološkim metodama obraniti vrt od puževa

I ove godine je započela invazija puževa po vrtovima diljem Hrvatske. 

Prošla godina mnogima je bila iznimno teška godina vrtlarenja radi najezde puževa. Naime, jako topla pretprošla zima pogodovala je širenju puževa: nije bilo dovoljno hladno da promrzne jajašca puževa i tako uništi barem dio njih. Prošlo kišno ljeto bez vrućina pogodovalo je stalnoj aktivnosti puževa i tako su oni cijelo ljeto bili aktivni i razmnožavali se. Iako sam se iskreno nadala da će ova zima koja je iza nas biti dovoljno hladna da barem promrzne dio mladih puževa i njihovih jajašaca, to se nažalost nije dogodilo. Naime, iako se se temperature u većini dijelova Hrvatske spustile ispod -15 na neko kraće vrijeme, u to je vrijeme bio prisutan i snijeg, a on je odličan izolator i ispod njega je malo što smrznulo. Neven koji mi je posvud po vrtu prezimio jasni je pokazatelj onoga što sam se nedavno i sama uvjerila na vrtu – ništa nije promrzlo i vrtovi su već sad puni puževa.

Od svih puževa, najveća je napast španjolski puž – Arion vulgaris. Ovo je strana invazivna vrsta koja je u invaziju krenula 1950-tih iz Španjolske i Portugala, gdje je autohtona vrsta.  Na mjestima gdje se pojavi, tokom godina se može toliko razmnožiti da vam preko noći može doslovno uništiti cijeli vrt. Stoga ga treba redovito skupljati ili se pokušati obraniti od njih na razne načine. Neka to naravno za vaše zdravlje i zdravi okoliš budu neke od bioloških metoda.

AKO KORISTITE LIMACIDE PROTIV PUŽEVA - NEKA BUDU EKOLOŠKI

Otrovi protiv puževa prisutni na našem tržištu (tzv. pužomor) mogu otrovati i ježeve koji su neprijatelji puževa, mačke, pse i ostale kućne ljubimce. Dugoročno tako samo radite veliku štetu i još veću neravnotežu u vrtu. Stoga radije potražite sredstva koja su dozvoljena u ekološkoj proizvodnji i ne čine toliku štetu biosustavu – na bazi željeznog fosfata. Trenutno ih nema na hrvatskom tržištu, ali ima u susjednoj Sloveniji i u ostalim zemljama EU, a možete ih nabaviti i preko interneta Ako je u pitanju nabaviti puno manje štetnu alternativu naspram otrova – vrijedi se potruditi.

Dok su puževi manji, učinkovito je koristiti ekološke limacide. Kako puževi izlaze na večer, bolje ih je pobacati na večer prema uputama na pakiranju, da to tokom dana ne pojedu ptice. Ekološki limacidi su i izuzetno otporni na kišu, pa je to još jedna prednost.

Dok puževi narastu, najučinkovitije ih je skupljati i odnijeti s vrta, a tada niti limacidi nisu baš učinkoviti. Nemojte ih rezati i ostavljati na vrtu, jer tako mogu ostati njihova jajašca na vrtu (ako su u pitanju odrasli puževi koji već polažu jajašca po vrtu). Radije ih skupite u kantu u koju ste prije stavili vapno i vodu, ili ih kasnije sve poparite s vrućom vodom - to je najbrže i najučinkovitije rješenje s skupljenim puževima. Tako i oni ne pate i ne muče se dugo kao recimo u vodi u kojoj možda nema dovoljno vapna, pa svi pokušavaju izaći... A "juha" od poparenih puževa se može koristiti za prskanje vrta i biljaka - to navodno odvraća puževe dalje od vrta.

kanta 04072014

Umjesto limacida, možete probati i s kukuruznom palentom – sirova suha palenta se pobaca po gredicama. Navodno ju vole puževi, a kad ju pojedu im se napuhne u želucu i više ne jedu nakon toga, kao što je slučaj i s ekološkim limacidima. Ovo s palentom je nešto što sam nedavno čula i što tek i sama isprobavam u vrtu.

SOL UBIJA ŽIVOT U TLU

Ako je neko sredstvo prirodnog porijekla, to ne znači nužno da je ono neopasno za vaš vrt. 

Nemojte soliti puževe na svom vrtu, jer dugoročno činite strahovitu štetu životu i plodnosti vašeg tla – ona ubija život u tlu i uništava plodnost zemljišta. Probajte umjesto soli koristiti vapno ili pepeo koji isto tako imaju nagrizajuća svojstva na sluz puževa, a ne čine toliku štetu. Kod vapna i pepela imajte na umu samo da mogu kratkoročno povećati lužnatost tla, pa niti to nemojte koristiti u većim količinama. Radije skupljajte puževe u kante i odnesite s vrta, pa u kantama ih posipajte s vapnom ili pepelom, ili još bolje s vrućom vodom.

NABAVITE PATKE

Jedno od najekološkijih i najdugoročnijih rješenja u borbi protiv puževa su njihovi prirodni neprijatelji. Starinski vrtovi s raznim vrstama peradi nikad nisu imali problema s puževima i ostalim nametnicima. Stoga sam prošle godine nabavila indijske patke trkačice (VIŠE) koje mogu populaciju puževa držati pod kontrolom, a ne rade velike štete po vrtu. Prošle godine sam ih učila i privikavala, te su ove godine iznimno vrijedne i cijele dane pročešljavaju moje imanje u potrazi za puževima. Stoga ako imate uvjete, svakako razmislite i o tome. Ne moraju to biti baš ovakve patke, ali svakako bolje da su manje ukrasne patke koje ne rade veću štetu u vrtu na samom povrću. Međutim, kako imam tek 6 patki, i jako veliki vrt, za sada kombiniram više različitih ekoloških metoda u suzbijanju puževa.

patke u biovrtu

NAUČITE KAKO PREPOZNATI JAJAŠCA PUŽEVA

Jajašca puževa izgledaju kao mali sitni biseri. Ako na njih naiđete na vrtu, najpametnije ih je uništiti. Ja ih jednostavno zgnječim rukama. Boja im varira od bijele do prozirne, promjera nekoliko milimetara, a mogu biti u skupinama, ali i pojedinačno. Najčešće ćete ih naći u busenima trave, uz lukovice i korijenje biljaka koje vole puževi i u samoj zemlji prilikom prekopavanja. Stoga i dok se puževi izlegnu, oni izlaze iz zemlje i znaju se tako odmah naći na vrtu ili gredicama, pogotovo ako su prošle godine već bili tamo. (Više)

PUŽEVI SE SKRIVAJU (I) U TLU

Mnogi često odustaju od malčiranja radi toga što to kao privlači puževe. Međutim, prema mom prošlogodišnjem iskustvu, puževa je bilo jednako i kod malčiranjih površina i kod nepomalčiranih. Naime, ako imate malč na gredicama onda se puževi neće zavlačiti pod tlo gdje im je ugodno vlažno, nego će ostati pod malčem. A ukoliko na tlu neće imati povoljne uvjete za sklanjanje tokom dana - onda će potražiti pukotine u tlu i uz korijenje biljaka. Dakle, nije istina da malč posebno privlači puževe u vrt, nego jednostavno vidite više puževa jer oni ostaju pod malčom a ne zavlače se opet pod tlo. Navečer dok izađu se tek vidi pravo stanje. Meni je s malčom i mamcima poput crijepa čak i praktičnije,  jer tada ih mogu skupiti moje patke tokom dana, dok one pod tlom ne mogu skupljati tokom dana nego tek navečer. Jedino oko biljaka gdje ne želite da se puževi zadržavaju - nemojte malčirati.

PUŽEVI SU AKTIVNI POSLIJE KIŠE, ZA VRIJEME SUŠE NE

Dok je sušnije razdoblje, puževi se zavlače dublje pod tlo. Dok je vlažnije, oni ostaju na površini - bilo pod pogodnim mjestima, ali i čak pod biljkama gdje im je tokom dana hlad. Za vrijeme suše puževi baš i neće biti aktivni, ali nakon svake kiše očekujte izuzetnu aktivnost puževa.

ZAŠTITITE MLADE BILJKE

 Najbitnije je zaštititi mlade biljke koje puževi posebno vole i koje ih jako privlače. A jako ih privlače i mlade i uvele biljke. Probajte pobacati posvud okolo mladih biljaka i neko potrgano, uvelo usitnjeno bilje - da ih odvrati od mladih biljaka. Nemojte malčirati previše gredice s posijanim biljem da se puževi ne zadržavaju uz njih, počnite malčirati tek dok biljke narastu. Najbitnije je dakle biti na oprezu na proljeće da vaše mlade biljke narastu, jer kasnije više neće biti toliko jako privlačne puževima.

MAMCI ZA PUŽEVE

Postoji više načina na koji možete puževe odvratiti od vaših biljaka:

- Hranilište za puževe daje od vrta - tamo bacajte svo uvelo bilje i otpatke - to će privući puževe pa će se tu zadržavati i neće vam toliko napadati biljke

- Mamci za skupljanje - postavite crijepove, malč, daske, veće biljne ostatke gdje je vlažnije pa će se oni ispod toga skloniti, a vi ćete kasnije puževe lako skupiti

- Zamke s pivom - izradite zamke s pivom koja ih jako privlači (VIŠE)

- Hranilišta s palentom ili kukuruznim šrotom - sirovu palentu ili šrot postavite u hrpicama po stazama ili na rubovima vrta - puževi ju jako vole i krenuti će se hraniti na to umjesto na vaše povrće, pa ih tako i na tim hrpicama sve pokupiti navečer.

Ove godine su kod mene na nekoliko mjesta potpuno pojeli neke biljke koje uopće nisu mogle niknuti - jer su ih "potkresali" kako su izlazile biljke iz tla. To mi se je dogodile s monardom i rudbeckijom hirtom na nekoliko mjesta u biovrtu. Da bi ih spasila, opljevila sam sve oko biljaka i napravila "čistinu" - da se puževi toliko ne zadržavaju uz biljke, a neke sam čak i presadila - radi toga jer su puževi bili u tlu oko biljaka.. Stoga dakle pratite vaše biljke i reagirajte na vrijeme, da ne bi bile nepovratno uništene od puževa. Postoje biljke koje će puževi posebno napadati i koje i neće dirati, ali i to je u svakom vrtu drukčije i ovisi što im je sve trenutno na raspolaganju od bilja. A u stanju su jesti praktički sve.

08042015 puz pod tlom22042015 puz pod tlom

Još ekoloških metoda suzbijanja puževa na vrtu pročitajte ovdje.

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja