Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja

Krumpirova zlatica - Leptinotarsa decemlineata

Krumpirova zlatica je nametnik koji prvenstveno napada krumpir, pa kasnije rajčicu, patliđan, ukrasni duhan i crnu pomoćnica (biljke iz porodice pomoćnica).

Krumpirova zlatica je nametnik koji prvenstveno napada krumpir, pa kasnije rajčicu, patliđan, ukrasni duhan i crnu pomoćnica (biljke iz porodice pomoćnica).

Prva generacija zlatica koja je prezimjela zimu u tlu izlazi na proljeće s glavnim zadatkom: parenje.

Njihova glavna svrha je nastavak njihove vrste i one ne pojedu baš toliko mnogo koliko ostave one koje će sve pojesti – mlade zlatice. Jajašca polaže ženka ispod listova krumpira, tj. na unutarnju stranu listova. Početna boja jajašca je ovakva:

krumpirova zlatica leptinotarsa decemlineata 5

pa postaje tamnija

krumpirova zlatica leptinotarsa decemlineata 2

da bi se na kraju izlegle male zlatice

krumpirova zlatica leptinotarsa decemlineata 4

koje imaju jaaako veliki apetit

krumpirova zlatica leptinotarsa decemlineata 3

Moj savjet – od početka stražariti krumpir i uništiti prve velike i zgnječiti sva jajašca koja vidite – pregledavati krumpir. Ako probate zbrojiti, po skupini ih ima pedesetak jajašca – jednostavnije je uništiti sve na okupu nego kad se jednom izlegnu i razbježe po biljci. I oprez – i bubamara, jako koristan kukac u biovrtu jajašca odlaže na isti način kao i zlatica, jedina je razlika što su bubamarina jajašca mrvicu manja i svjetlija – blijedo žuta – od jajašca zlatice, pa pazite da ih ne zamijenite.

Druga generacija zlatica ima misiju požderati sve do čega dođe, kad završi s krumpirom napada rajčicu i patliđan (porodica pomoćnice), te se najesen ukopava za prezimljavanje.

SREDSTVA ZA PRSKANJE

Prvo sredstvo koje se može primjeniti rano na proljeće je juha od listova bazge – miris bazge kamuflira miris krumpira pa ga zlatice koje su u potrazi za hranom ne mogu nanjušiti.

Navodno ih odbija hren, tj juha od hrena – potopiti hren u kišnici na 3-5 sati i tom juhom prskati biljke

Juha od koprive – čula sam da je pomoglo i prskanje koprivinom juhom i da je uništilo zlatice, pa se i to može isprobati.

PRIRODNI NEPRIJATELJI

Zlatica u našem podneblju ima malo prirodnih neprijatelja, mislima da ju jede neka vrsta pura i patki, i jajašca napadaju neki paraziti, a postaje otporna na sve nove pesticide kojima ju prskaju. Inače ima dobar (evolucijski) trik: kad osjeti napad predatora (kad ju pokušate uzeti s biljke) – pusti se i padne na tlo i otkotrlja se, pa je je tad malo teže uočiti – jako inteligentan način za preživljavanje.

Prirodni neprijatelj im je i smrdljivi martin (Podisus maculiventris) – postoji mnogo podvrsta te vrste, neki su biljojedi a neki predatori, a 2 vrste su prirodni neprijatelji krumpirove zlatice, napadaju ličinke krumpirove zlatice i isišu ih:

http://www.nysaes.cornell.edu/ent/biocontrol/predators/podisus.html

smrdljivi martin1

Na gornjoj slici je smrdljivi martin koji je čest u našem podneblju, a primjetila sam da njega jako privlači cvijet rabarbare i da je rabarbara u fazi cvatnje krcata smrdljivim martinima koji se na njoj jako vole okupljati i razmnožavati – dakle, posadite obavezno i rabarbaru u vrt.
U SAD-u se ove vrste predatora čak i mogu kupiti, baš ciljano za primjenu u biovrtlarenju.
Postoje i neke vrste pauka koje uništavaju jajašca, ali nemam još dovoljno informacija o tome.

OSTALE METODE:

Postoji još jedna metoda suzbijanja krumpirovih zlatica, poznata kao metoda uz pomoć lovnih biljaka – sadnja krumpira se vrši u 2 faze s vremenskim razdobljom tako da prvi krumpir počinje venuti, drugi je u vrhuncu vegetacije – veća količina se posadi prije, a u kasnijoj fazi posadimo barem dva reda: nakon što prvi krumpir završi s vegetacijom preostale se zlatice sele na drugi gdje ih je puno lakše skupiti na manjoj površini i uništiti.

Od biljaka koje navodno tjeraju zlatice poznata je mlječika, Euphorbia lathyris, koju se preporuča posaditi između krumpira:

Mljecika Euphorbia lathyris 1

Moje osobno iskustvo je da svake godine imam sve manje krumpirovih zlatica na vrtu. Mlječika mi raste posvud po vrtu, ima i rabarbare koja privlači smrdljive martine, a ono nešto zlatica što zapazim skupim ručno i uništim jajašca. Doduše, nemam niti jako mnogo krumpira, ali mislim da je ono najosnovnije da nije posađen kao zasebna monokultura jer u monokulturi najviše prosperiraju nametnici, već uz krumpir obavezno raste i kamilica, neven i mlječika.

Još više o krumpirovim zlaticama pročitajte na slijedećim linkovima:

http://www.biovrt.com/article/Krumpirove-zlatice.html

http://www.biovrt.com/article/Krumpirove-zlatice-sele-u-cvjetnjake-i-povrtnjake.html

Sviđa ti se? Podijeli s prijateljima

Silvija Kolar-Fodor
Autorica članka:

Silvija Kolar-Fodor

Predsjednica udruge "Biovrt – u skladu s prirodom”, predavačica i edukatorica o biovrtlarenju, autorica stranice i tekstova na www.biovrt.com, autorica bloga "U skladu s prirodom” na Blogosferi Večernjeg lista, kolumnistica u tjedniku Međimurske novine, surađivala je s dnevnikom "24 sata", Večernjim listom, časopisom Poljoprivredni glasnik, magazinom za život u skladu s prirodom "100 posto prirodno”, portalom Naturala.hr, EkoMreža.org, Sirova hrana.hr ... zaljubljenica u Prirodu i dugogodišnja biovrtlarka. Biovrtlarenjem se bavi od 2006. godine.

Svi sadržaji na ovim stranicama zaštićeni su Zakonom o autorskim pravima (VIŠE)

Ova web stranica koristi kolačiće da bi Vam poboljšalo iskustvo prilikom pregleda. Uvjeti korištenja